BUDVA se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. U Sofokleovoj tragediji "Oikles", napisanoj u V vijeku p.n.e., spominje se GRAD ILIRIJ. Legenda, koja svoju potvrdu ima u mnogim grčkim mitovima, kaže, da je Budvu osnovao Kadmo, sin feničanskog kralja Agenora. Protjeran iz Tebe, sa svojom ženom Harmonijom, stigao je u naše krajeve na volovskoj zaprezi i osnovao Budvu. Od grčke riječi "Bous" (što znači vo) nastalo je ime grada.
Ilire potiskuju Rimljani sredinom II v.s.e, pod kojima Budva ima status Grada-emporijuma (trgovačkog centra). Plinije pominje Budvu kao "Oppidum civicum Romanorum Butuanum" . Pod vlast Vizantije Budva potpada 535.godine. Zajedno sa Slovenima Budvu počinju napadati i Avari. O tome svjedoče toponimi (budvanski zaliv zvao se Avarorum Sinus). Početkom VII vijeka Sloveni počinju sa trajnim naseljavanjem ovih krajeva, da bi poslije pustošenja Saracena 841.godine trajno naselili Budvu, obnovivši je uz pomoć romanskog stanovništva. Usponom srpske države Raške, Budva ulazi u sastav Srpske srednjovijekovne države i služi kao pomorska luka države Nemanjića. Mlečani zauzimaju Budvu početkom 16-og vijeka i ostaju ovdje sve do 1797.godine kad potpada pod vlast Austro-ugarske. Od 1806. do 1807. god. traje Rusko-crnogorska uprava u Budvi.
Francuska okupacija Budve počinje 1807.godine, a završava se 1813. porazom Napoleona.Tada je osnovana Crnogorsko-Bokeljska vlada, ali po naredjenju ruskog cara Aleksandra I, Boka je ustupljena Austriji na upravu 1814.godine.
Iz ovih krajeva su: Srpski despot i Paštrovski knez Stevan Štiljanović, pjesnik Krsto Ivanović, književnik i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, čuveni pustolov Stjepan Zanović, rodjen je u Budvi 1751. godine, isto kao i Antun Kojović, pisac "budvanskih anala". Slikari Anastas i Špiro Bocarić su, takodje, rodjeni Budvani. Slikar Marko Gregović, rodjen u Petrovcu, prije stotinjak godina organizovao je prvu samostalnu izložbu slika u Crnoj Gori.
Prva škola u Budvi osnovana je polovinom 9-og vijeka u Benediktinskom manastiru Santa Marija in Punta. Prvo sportsko društvo 1910. godine. Prvo turističko društvo u Budvi osnovano je 1922.godine.
Ilire potiskuju Rimljani sredinom II v.s.e, pod kojima Budva ima status Grada-emporijuma (trgovačkog centra). Plinije pominje Budvu kao "Oppidum civicum Romanorum Butuanum" . Pod vlast Vizantije Budva potpada 535.godine. Zajedno sa Slovenima Budvu počinju napadati i Avari. O tome svjedoče toponimi (budvanski zaliv zvao se Avarorum Sinus). Početkom VII vijeka Sloveni počinju sa trajnim naseljavanjem ovih krajeva, da bi poslije pustošenja Saracena 841.godine trajno naselili Budvu, obnovivši je uz pomoć romanskog stanovništva. Usponom srpske države Raške, Budva ulazi u sastav Srpske srednjovijekovne države i služi kao pomorska luka države Nemanjića. Mlečani zauzimaju Budvu početkom 16-og vijeka i ostaju ovdje sve do 1797.godine kad potpada pod vlast Austro-ugarske. Od 1806. do 1807. god. traje Rusko-crnogorska uprava u Budvi.
Francuska okupacija Budve počinje 1807.godine, a završava se 1813. porazom Napoleona.Tada je osnovana Crnogorsko-Bokeljska vlada, ali po naredjenju ruskog cara Aleksandra I, Boka je ustupljena Austriji na upravu 1814.godine.
Iz ovih krajeva su: Srpski despot i Paštrovski knez Stevan Štiljanović, pjesnik Krsto Ivanović, književnik i političar Stjepan Mitrov Ljubiša, čuveni pustolov Stjepan Zanović, rodjen je u Budvi 1751. godine, isto kao i Antun Kojović, pisac "budvanskih anala". Slikari Anastas i Špiro Bocarić su, takodje, rodjeni Budvani. Slikar Marko Gregović, rodjen u Petrovcu, prije stotinjak godina organizovao je prvu samostalnu izložbu slika u Crnoj Gori.
Prva škola u Budvi osnovana je polovinom 9-og vijeka u Benediktinskom manastiru Santa Marija in Punta. Prvo sportsko društvo 1910. godine. Prvo turističko društvo u Budvi osnovano je 1922.godine.
LEGENDA O NASTANKU BUDVE
Sa posebnom paznjom Budva i Budvani cuvaju mitsku legendu o nastanku grada.BUTHUA, BUTOBA, BUTUA –danas Budva-svoje ime krije iza najpoznatije autenticne price o postanku grada iz doba Stefana Vizantijca iz VI vijeka. Kako pise u navodima Filona iz Bilbosa iz II vijeka n.e., osnivanje Budve vezuje se za osnivaca grada Tebe, mitsku licnost i sina Fenicanskog kralja Agemora-KADMA.Naime, Kadmo i njegova zena Harmonija u dubokoj starosti bivaju prognani iz Tebe i na volovskim se zapregama upucuju u zemlju Enhelejaca - narod jegulja, (najstarije stanovnistvo na prostoru Budve) , gdje su osnovali novi grad BOUTHOE –Budvu.Po predanju, Budva je upravo dobila ime po volovima, (BOUS-na grckom VO), koji su supruznike Kadma I Harmoniju, nekada vladare Tebe, doveli u Budvu. Prema drugim izvorima, u Budvi je Harmonija Kadmu rodila sina Ilirija.Ipak, zbog nekog ubistva koje je Kadmo pocinio u mladosti, stize ga kazna bogova, te su supruznici (Kadmo I Harmonija) po legendi, pretvoreni u zmije.
Sa posebnom paznjom Budva i Budvani cuvaju mitsku legendu o nastanku grada.BUTHUA, BUTOBA, BUTUA –danas Budva-svoje ime krije iza najpoznatije autenticne price o postanku grada iz doba Stefana Vizantijca iz VI vijeka. Kako pise u navodima Filona iz Bilbosa iz II vijeka n.e., osnivanje Budve vezuje se za osnivaca grada Tebe, mitsku licnost i sina Fenicanskog kralja Agemora-KADMA.Naime, Kadmo i njegova zena Harmonija u dubokoj starosti bivaju prognani iz Tebe i na volovskim se zapregama upucuju u zemlju Enhelejaca - narod jegulja, (najstarije stanovnistvo na prostoru Budve) , gdje su osnovali novi grad BOUTHOE –Budvu.Po predanju, Budva je upravo dobila ime po volovima, (BOUS-na grckom VO), koji su supruznike Kadma I Harmoniju, nekada vladare Tebe, doveli u Budvu. Prema drugim izvorima, u Budvi je Harmonija Kadmu rodila sina Ilirija.Ipak, zbog nekog ubistva koje je Kadmo pocinio u mladosti, stize ga kazna bogova, te su supruznici (Kadmo I Harmonija) po legendi, pretvoreni u zmije.