CETINJE
ISTORIJA
Osnivacem Cetinja smatra se Ivan Crnojevic, koji je podigao dvor
i manastir u ravnici ispod poznate crnogorske planine Lovcen.
Prema pisanim saznanjima, do kraja XVII vijeka, ravnicom je tekla
rijeka Cetina, te je taj dio grada, po rijeci, nazvan Cetinjsko polje.
U Cetinjskom polju, tada je postojalo manje naseljeno selo, po kojem
je kasnije novonastali grad dobio naziv Cetinje.U istorijskim spisima
Cetinje se po prvi put pominje 1440. godine. Polovinom XV vijeka
(oko 1450. godine) na Cetinju je podignuta i crkva, koja je poznata i kao Vlaska crkva.
O razvoju i nastanku grada, pocinje se biljeziti, krajem XV vijeka,
kada je Ivan Crnojevic, u mjestu koje je izabrao za svoju prijestonicu,
podigao dvor 1482. godine. Prema nekim dokumentima, dvor Ivana Crnojevica,
gospodara Cetinja, srusen je prije 1650. godine, ali razloge i imena onih
koji su dvor porusili, te odgovor na pitanje zbog cega su to uradili,
istoricari nijesu jos uspjeli da odgonetnu. Zanimljiva je i cinjenica,
da je dvije godine nakon gradnje dvorca Crnojevica, 1484. godine, podignut
i manastir posvecen Bogorodici, ciji ostaci nijesu sacuvani.
LEGENDA
Prica i legenda o nekom gradu, prica je iz njegove istorije, kulture
iz proslosti koja svakodnevi zivot sagledava na razlicite nacine i iz
razlicitih uglova. Za Cetinje se moze reci da je samim lokalitetom,
to mjesto prica za sebe. Svaki kamen, svaka stopa ili kulturno –
istorijski spomenici grada jedinstvene su price, i cine da Cetinje
zivi u legendi i kroz legendu. Iako se taj svjetski poznati grad
pominje kao jedno od najslobodarskijih mjesta na Balkanu, sto je
kroz istoriju zaista i potvrdio, tesko da se u literaturi moze naci
autenticna legenda vezana za nastanak grada, osim jedne davno srocene
price, koja je po svojoj tematici sasvim obicna, sve se vise koristi
u reklamne svrhe i koja je kako neko rece, „prica sasvim obicna, o
visevjekovnoj prijestonici, o malom ali ponosnom gradu, koji se nalazi
u podgorini planine Lovcen., dje prestaje istok i pocinje zapad“.
To je i prica o cetinjskim kisama, o ljudima koji su uprkos svemu,
sto su kroz istoriju dozivljavali, uvijek nasmijani i spremni za salu.
Ukratko receno, ta prica nosi naziv „Dolina Bogova“, i kao sve sto
Svemoguci stvori, napravljena je veoma interesantno, efektno i uzviseno.
Ta legenda koja se u novije vrijeme cesto koristi kao prica o nastanku
grada Cetinja, glasi ovako: .
KULTURA
Kada neko opisuje Cetinje nece pogrijesiti ukoliko se koristi rijecima
jednog neznanca, koji je prolazeci kroz taj grad rekao: „U podnozju Lovcena,
dovoljno daleko i sakriveno od neprijateljskih pogleda i dovoljno blizu i
otvoreno za sve prijateljske ruke nalazi se Cetinje – grad muzej, vjekovna
prijestonica Crne Gore i ishodiste njene duhovnosti i drzavnosti.“ Tesko je
u svijetu naci grad koji je toliko sudbinski povezan sa svojim narodom tokom
citave njegove istorije, kao sto je slucaj sa Cetinjem. Zato, ko upozna Cetinje,
sa svim njegovim znamenitostima, taj ce gotovo sve sto je bitno u istoriji
Crne Gore tu spoznati. Cetinje je kao prestonica Crne Gore u proteklih 5
vjekova bilo i ostalo kulturno i prosvjetno srediste crnogorske drzave.
Ako na Cetinje dolazite u proljece ili u ljeto, posebno u vrijeme cvjetanja
cuvenih cetinjskih lipa, priroda ce Vas toliko opiti svojim mirisima i
koloritom boja, da ce Vam se prica o slobodarskom i ustanickom narodu koji
u Cetinju vjekovima zivi, uciniti gotovo nezamislivom i nestvarnom
u odnosu na okruzenje u kojem cete boraviti.
PRIRODA
Cetinje se nalazi na 650 metara nadmorske visine.
Grad se prostire Cetinjskim poljem, dosta prostranom dolinom nekadasnje rijeke Cetine. Obuhvata povrsinu od oko 910 m².
Sa svih strana Cetinje je oiviceno krsevitim stijenama, koje
stvaraju razudjen reljef vrtaca, uvala, kao i visokih vrhova.
Cetinje lezi na samoj ivici nacionalnog parka Lovcen, sa vrhovima
Stirovnik, najvisa tacka ( 1 749 m), na kojem se nalazi i TV toranj i Jezerski vrh
(1 660 m), koji se uzdize nad Njeguskim poljem.
U blizini grada nalazi se i nekoliko atraktivnih pecina: Lipska,
Koronina, jama Duboki do i druge. Istocno, ka Podgorici, nalazi
se prilaz Skadarskom jezeru, jos jednom poznatom crnogorskom nacionalnom parku.
Kada je rijec o pecinama, Lipska pecina je bila poznata jos u
Njegosevo vrijeme. Otkrivena je priblizno kada i Postojinska jama
u Sloveniji. Prema pisanim dokumentima, zna se da je u nju prodirao
i Englez Lejard, 1839., kao i poznati putopisac i istrazivac Pavle Rovinski,
koji je nakon spustanja na 450 metara dubine, 1887. godine, zapisao da u pecini
ima stalaktita i drugih ukrasa koji se ne mogu naci ni u jednoj drugoj pecini.
TURIZAM
* Hoteli
Razvoj turizma na Cetinju poceo je davno. Potreba za organizovanim
pruzanjem ugostiteljskih odnosno turistickih usluga, javila se pocetkom
XIX vijeka. Prvi pisani dokument o tome potice iz 1808. godine, a odnosi
se na han sredara i senatora Mila Martinovica. Sredinom XIX vijeka na
Cetinju je vec postojalo niz ugostiteljsko – turistickih objekata, po
kojima se kasnije nazivaju i pojedini djelovi grada. Tada se otvaraju
kafane „Na krcme“ ili „Na hanove“. Ipak, prvi ozbiljniji turisticko –
ugostiteljski objekat bio je hotel „Lokanda“, kasnije nazvan „Grand –hotel“,
koji se smatra najstarijim hotelom za pruzanje turistickih i ugostiteljskih
usluga u Crnoj Gori. „Lokanda“ je pocela sa radom 1864. godine. Pocetkom XX vijeka,
Cetinje vec ima nakoliko hotela te veci broj manjih ugostiteljskih objekata. Porast
interesovanja za Crnu Goru i pojava sve veceg broja ino – turista, uslovile su vec 1901.
godine, i da se stampa prvi turisticki vodic na stranom jeziku o Cetinju.
Posebno nakon I svjetskog rata, na Cetinju se pojavila potreba otvaranja novih
turistickih objekata. O tome dovoljno govori podatak da je na Cetinju 1928. godine bilo
preko 10 kafana, a vec 1931. godine Cetinje je imalo 96 hotelskih soba u 6 hotela
(„Grand“, „Njujork“ „Pariz“ „London“).
* Hrana i pice
U mirisima i ukusima crnogorske kuhinje najprije i najvise cete uzivati
u Cetinju. Gotovo da nema ugostiteljskog objekta u kojem Vam nece ponuditi
domaci psenicni ili kukuruzni hleb, tek ispecen, ciji ce Vas miris i svjezina
toliko privuci da cete odmah morati da probate taj toliko jednostavan a tako
ukusan specijalitet. Posebno ukusan domaci hleb je kada se izvadi iz kamene
pecnice, u kojoj je ispecen, a koja se zove sac. Ukoliko prosetate cetinjskom
pijacom, narocito petkom kada je pazarni dan, na vecini standova besplatno cete
moci da probate razne susene, polumasne i masne sireve, ali i sir iz ulja koji
se ubraja u najbolji specijalitet. Ne treba da Vas pretjerano iznenadi sto ce Vam
prodavci ponuditi da degustirate karakteristicni njeguski sir, koji neodoljivo
privlaci kako svojom blijedozutom bojom i pravilnim okruglim izgledom, tako i
umjerenom trvdocom ali jos vise prirodnim mirisom i ukusom. Ukoliko ste po prvi
put gost Cetinja, preporucujemo Vam da sve ove proizvode najprije probate, jer
cete se tako najbolje odluciti da ih odmah i kupite. Takodje, nemojte propustiti
ni da degustirate dobro osuseni njeguski prsut, koji je naziv dobio po selu Njegusi,
desetak kilometara udaljenom od Cetinja.
* Shopping
Ukoliko zaista znate da trosite, na Cetinju se zaista moze dobro i
kvalitetno trgovati. Cetinjani kao i njihovi posjetioci uvijek su drzali
do lijepog izgleda, te su i radnje a posebno mnogobrojni butici opremljeni
garderobom koja treba upravo da promovise dezivu: „odjevati se sa ukusom
i stilom“. Najvise butika sa tekstilnom robom, metrazom, odjevnim predmetima
visoke mode italijanskih kreatora, prodavnica sa obucom i galanterijom,
pronaci cete u centru Cetinja. Setajuci cetinjskim bulevarima, ma kojim
povodom da stignete na Cetinje, bice nezamislivo ne posjetiti neki od
prodajnih objekata. Veliki broj butika veoma je dobro opremljen originalnim
komadima italijanske garderobe u trendu, i one koja se ubraja u „visoku modu“.
Poslednjih godina, cetinjski trgovci mahom su se posvetili nabavljanju
kvalitetne evropske garderobe, te izlozi njihovih butika toliko plijene
raskonoscnoscu boja da ce Vas veoma lako privuci da ih posjetite.
Kozna i galanterija namijenjena zenama i muskarcima, zenski i muski
jesenji, zimski ili ljetnji kompleti, skrojeni u skladu sa najnovijim modnim
linijama i u trendovskim bojama, obuca svjetski renomiranih - uglavnom
italijanskih proizvodjaca, zastupljena je u svim cetinjskim radnjama.
Ukoliko zelite pristojno i moderno izgledati, te se za trgovinu
odlucite posegnuti do Cetinja, pametno cete odluciti, i jos bolje pazariti.
* Rekreacija
Idealano ljetnje poslijepodne ili predvecerje mozete provesti na Cetinju,
a posebno ugodno bice Vam ukoliko se zelite rekreirati ili ako volite dzoging,
sportske igre, planinarenje, setanje ili nesto drugo.
Tako je bilo i kroz istoriju, a o tome svjedoce i podaci da su Cetinje i
njegovi stanovnici vjekovima njegovali takmicenja u spretnosti i fizickoj snazi.
Nekada su najvaznije sportske discipline na Cetinju bile: gadjanje puskom, skok
u dalj i u vis, jahanje konja. Cak se prema pisanim dokumentima i danas zna,
da su i pojednini vladari dinasticke kuce Petrovic – Njegos, bili izetetno
sportski nadareni. Osim po izrazitoj borbenosti i velikom duhu vladari poput
Petara II, knjaza Danila i Nikole I Petrovica, bili su vrsni sportisti a posebno dobri jahaci.
Nekada je Cetinje imalo veoma razvijene sportske discipline poput :
gimnastike, klizanja, smucanja, biciklizma, golfa a pocetkom i sredinom XX vijeka fudbala.
* Zabava
Na Cetinju mozete ugodno i lijepo provesti dane namijenjene koriscenju
godisnjeg odmora. Posebno se ovo odnosi na one koji zele da kombinuju relaksaciju u
prirodi sa mirom i tisinom koji su im potrebni nakon napornog rada u zimskim
periodima godine, ili kao dopuna odmoru u koji ce, osim boravka u nekom od
primorskim gradovima, ukljuciti i nekoliko dana koje ce provesti na Cetinju.
Cetinje sa okolinom je idelano mjesto za odmaranje u toku jesenjih ili
zimskih pauza ili kracih odmora. Razni parkovi, od kojih posebno treba izdvojiti
park u blizini hotela“ Grand“ idealna su mjesta za odmor nakon setnje, ili za
druzenje sa djecom ili prijateljima, za dzoging, pjesacenje, brzo hodanje,
gimnasticke ili aerobne vjezbe. Takodje, na klupama u parku ili u kafeu u
blizini, mozete na miru citati dnevnu stampu, omiljeni nedeljni casopis,
neku knjigu pa cak i strucnu literaturu. Sjedeci sa prijateljima i caskajuci
o nekim ne tako bitnim stvarima, najlakse cete prekratitti vrijeme uzivajuci
dok ispijate ljetnje koktele, kafu, djus ili dok lagano degustirate
vocni kolac ili sladoled.
* Ture
Cetinje je najpoznatiji i najposjeceniji turisticki grad, kada su u
pitanju zanimljive crnogorske kulturne i turisticke destinacije. Posjeta
Cetinju gotovo da se ubraja u redovne ekskurzije i izlete svih hotelsko –
turistickih kuca, turistickih agencija, ali i u raznim katalozima i vodicima,
u kojima se reklamira Crna Gora, njene prirodne i druge vrijednosti.
Dakle, Cetinje kao odrednica i turisticka destinacija veoma je rado
posjeceno od strane turista, kako domacih tako i stranih. Gosti najvise i
najradije obilaze kultureno istorijske spomenike Cetinja: muzeje, manastire,
crkve te mauzolej Petra II Petrovica Njegosa na Lovcenu, kao i izletiste
Ivanova korita i rodno mjesto Njegosa selo Njeguse.
Ove izlete obicno oragnizauju turisticke agencije sa Primorja i sa
gradova na sjeveru Crne Gore. Veoma udobnim autobusima turisti iz svih
krajeva svijeta, vozeci se iz primorskih gradova, putuju ka Cetinju,
iscekujuci da ugledaju vjecnu kucu Petra II Petrovica Njegosa, na Lovcenu,
ili da se iskrcaju na prostranom stajalistu, podno cetinjske bolnice i pocnu
sa razgledavanjem kultruno – istorijskih znamenja Cetinja. Po dolasku u Cetinje,
turistima se obicno predlaze i obilazak Njegoseve Biljarde, manastira na Cipuru,
Vladinog doma, Dvorca Kralja Nikole I Petrovica i drugih spomenika kulture.
* Manifestacije
* Kulturno - Istorijski Spomenici, Crkve, Manastiri
Cetinje, ukljucujuci i planinu Lovcen predstavlja izdvojenu kulturnu
cjelinu, koja je dio kulturno – turisticke zone. Na Cetinju ima 55 kategorisanih
spomenika kulture, medju kojima je 10 od izuzetnog znacaja. Najveci dio spomenika
skoncentrisan je u gradu, i skoro su svi u funkciji. To su uglavnom danas - muzeji,
galerije, vjerski objekti i kulturne institucije.
Osnivacem Cetinja smatra se Ivan Crnojevic, koji je podigao dvor
i manastir u ravnici ispod poznate crnogorske planine Lovcen.
Prema pisanim saznanjima, do kraja XVII vijeka, ravnicom je tekla
rijeka Cetina, te je taj dio grada, po rijeci, nazvan Cetinjsko polje.
U Cetinjskom polju, tada je postojalo manje naseljeno selo, po kojem
je kasnije novonastali grad dobio naziv Cetinje.U istorijskim spisima
Cetinje se po prvi put pominje 1440. godine. Polovinom XV vijeka
(oko 1450. godine) na Cetinju je podignuta i crkva, koja je poznata i kao Vlaska crkva.
O razvoju i nastanku grada, pocinje se biljeziti, krajem XV vijeka,
kada je Ivan Crnojevic, u mjestu koje je izabrao za svoju prijestonicu,
podigao dvor 1482. godine. Prema nekim dokumentima, dvor Ivana Crnojevica,
gospodara Cetinja, srusen je prije 1650. godine, ali razloge i imena onih
koji su dvor porusili, te odgovor na pitanje zbog cega su to uradili,
istoricari nijesu jos uspjeli da odgonetnu. Zanimljiva je i cinjenica,
da je dvije godine nakon gradnje dvorca Crnojevica, 1484. godine, podignut
i manastir posvecen Bogorodici, ciji ostaci nijesu sacuvani.
LEGENDA
Prica i legenda o nekom gradu, prica je iz njegove istorije, kulture
iz proslosti koja svakodnevi zivot sagledava na razlicite nacine i iz
razlicitih uglova. Za Cetinje se moze reci da je samim lokalitetom,
to mjesto prica za sebe. Svaki kamen, svaka stopa ili kulturno –
istorijski spomenici grada jedinstvene su price, i cine da Cetinje
zivi u legendi i kroz legendu. Iako se taj svjetski poznati grad
pominje kao jedno od najslobodarskijih mjesta na Balkanu, sto je
kroz istoriju zaista i potvrdio, tesko da se u literaturi moze naci
autenticna legenda vezana za nastanak grada, osim jedne davno srocene
price, koja je po svojoj tematici sasvim obicna, sve se vise koristi
u reklamne svrhe i koja je kako neko rece, „prica sasvim obicna, o
visevjekovnoj prijestonici, o malom ali ponosnom gradu, koji se nalazi
u podgorini planine Lovcen., dje prestaje istok i pocinje zapad“.
To je i prica o cetinjskim kisama, o ljudima koji su uprkos svemu,
sto su kroz istoriju dozivljavali, uvijek nasmijani i spremni za salu.
Ukratko receno, ta prica nosi naziv „Dolina Bogova“, i kao sve sto
Svemoguci stvori, napravljena je veoma interesantno, efektno i uzviseno.
Ta legenda koja se u novije vrijeme cesto koristi kao prica o nastanku
grada Cetinja, glasi ovako: .
KULTURA
Kada neko opisuje Cetinje nece pogrijesiti ukoliko se koristi rijecima
jednog neznanca, koji je prolazeci kroz taj grad rekao: „U podnozju Lovcena,
dovoljno daleko i sakriveno od neprijateljskih pogleda i dovoljno blizu i
otvoreno za sve prijateljske ruke nalazi se Cetinje – grad muzej, vjekovna
prijestonica Crne Gore i ishodiste njene duhovnosti i drzavnosti.“ Tesko je
u svijetu naci grad koji je toliko sudbinski povezan sa svojim narodom tokom
citave njegove istorije, kao sto je slucaj sa Cetinjem. Zato, ko upozna Cetinje,
sa svim njegovim znamenitostima, taj ce gotovo sve sto je bitno u istoriji
Crne Gore tu spoznati. Cetinje je kao prestonica Crne Gore u proteklih 5
vjekova bilo i ostalo kulturno i prosvjetno srediste crnogorske drzave.
Ako na Cetinje dolazite u proljece ili u ljeto, posebno u vrijeme cvjetanja
cuvenih cetinjskih lipa, priroda ce Vas toliko opiti svojim mirisima i
koloritom boja, da ce Vam se prica o slobodarskom i ustanickom narodu koji
u Cetinju vjekovima zivi, uciniti gotovo nezamislivom i nestvarnom
u odnosu na okruzenje u kojem cete boraviti.
PRIRODA
Cetinje se nalazi na 650 metara nadmorske visine.
Grad se prostire Cetinjskim poljem, dosta prostranom dolinom nekadasnje rijeke Cetine. Obuhvata povrsinu od oko 910 m².
Sa svih strana Cetinje je oiviceno krsevitim stijenama, koje
stvaraju razudjen reljef vrtaca, uvala, kao i visokih vrhova.
Cetinje lezi na samoj ivici nacionalnog parka Lovcen, sa vrhovima
Stirovnik, najvisa tacka ( 1 749 m), na kojem se nalazi i TV toranj i Jezerski vrh
(1 660 m), koji se uzdize nad Njeguskim poljem.
U blizini grada nalazi se i nekoliko atraktivnih pecina: Lipska,
Koronina, jama Duboki do i druge. Istocno, ka Podgorici, nalazi
se prilaz Skadarskom jezeru, jos jednom poznatom crnogorskom nacionalnom parku.
Kada je rijec o pecinama, Lipska pecina je bila poznata jos u
Njegosevo vrijeme. Otkrivena je priblizno kada i Postojinska jama
u Sloveniji. Prema pisanim dokumentima, zna se da je u nju prodirao
i Englez Lejard, 1839., kao i poznati putopisac i istrazivac Pavle Rovinski,
koji je nakon spustanja na 450 metara dubine, 1887. godine, zapisao da u pecini
ima stalaktita i drugih ukrasa koji se ne mogu naci ni u jednoj drugoj pecini.
TURIZAM
* Hoteli
Razvoj turizma na Cetinju poceo je davno. Potreba za organizovanim
pruzanjem ugostiteljskih odnosno turistickih usluga, javila se pocetkom
XIX vijeka. Prvi pisani dokument o tome potice iz 1808. godine, a odnosi
se na han sredara i senatora Mila Martinovica. Sredinom XIX vijeka na
Cetinju je vec postojalo niz ugostiteljsko – turistickih objekata, po
kojima se kasnije nazivaju i pojedini djelovi grada. Tada se otvaraju
kafane „Na krcme“ ili „Na hanove“. Ipak, prvi ozbiljniji turisticko –
ugostiteljski objekat bio je hotel „Lokanda“, kasnije nazvan „Grand –hotel“,
koji se smatra najstarijim hotelom za pruzanje turistickih i ugostiteljskih
usluga u Crnoj Gori. „Lokanda“ je pocela sa radom 1864. godine. Pocetkom XX vijeka,
Cetinje vec ima nakoliko hotela te veci broj manjih ugostiteljskih objekata. Porast
interesovanja za Crnu Goru i pojava sve veceg broja ino – turista, uslovile su vec 1901.
godine, i da se stampa prvi turisticki vodic na stranom jeziku o Cetinju.
Posebno nakon I svjetskog rata, na Cetinju se pojavila potreba otvaranja novih
turistickih objekata. O tome dovoljno govori podatak da je na Cetinju 1928. godine bilo
preko 10 kafana, a vec 1931. godine Cetinje je imalo 96 hotelskih soba u 6 hotela
(„Grand“, „Njujork“ „Pariz“ „London“).
* Hrana i pice
U mirisima i ukusima crnogorske kuhinje najprije i najvise cete uzivati
u Cetinju. Gotovo da nema ugostiteljskog objekta u kojem Vam nece ponuditi
domaci psenicni ili kukuruzni hleb, tek ispecen, ciji ce Vas miris i svjezina
toliko privuci da cete odmah morati da probate taj toliko jednostavan a tako
ukusan specijalitet. Posebno ukusan domaci hleb je kada se izvadi iz kamene
pecnice, u kojoj je ispecen, a koja se zove sac. Ukoliko prosetate cetinjskom
pijacom, narocito petkom kada je pazarni dan, na vecini standova besplatno cete
moci da probate razne susene, polumasne i masne sireve, ali i sir iz ulja koji
se ubraja u najbolji specijalitet. Ne treba da Vas pretjerano iznenadi sto ce Vam
prodavci ponuditi da degustirate karakteristicni njeguski sir, koji neodoljivo
privlaci kako svojom blijedozutom bojom i pravilnim okruglim izgledom, tako i
umjerenom trvdocom ali jos vise prirodnim mirisom i ukusom. Ukoliko ste po prvi
put gost Cetinja, preporucujemo Vam da sve ove proizvode najprije probate, jer
cete se tako najbolje odluciti da ih odmah i kupite. Takodje, nemojte propustiti
ni da degustirate dobro osuseni njeguski prsut, koji je naziv dobio po selu Njegusi,
desetak kilometara udaljenom od Cetinja.
* Shopping
Ukoliko zaista znate da trosite, na Cetinju se zaista moze dobro i
kvalitetno trgovati. Cetinjani kao i njihovi posjetioci uvijek su drzali
do lijepog izgleda, te su i radnje a posebno mnogobrojni butici opremljeni
garderobom koja treba upravo da promovise dezivu: „odjevati se sa ukusom
i stilom“. Najvise butika sa tekstilnom robom, metrazom, odjevnim predmetima
visoke mode italijanskih kreatora, prodavnica sa obucom i galanterijom,
pronaci cete u centru Cetinja. Setajuci cetinjskim bulevarima, ma kojim
povodom da stignete na Cetinje, bice nezamislivo ne posjetiti neki od
prodajnih objekata. Veliki broj butika veoma je dobro opremljen originalnim
komadima italijanske garderobe u trendu, i one koja se ubraja u „visoku modu“.
Poslednjih godina, cetinjski trgovci mahom su se posvetili nabavljanju
kvalitetne evropske garderobe, te izlozi njihovih butika toliko plijene
raskonoscnoscu boja da ce Vas veoma lako privuci da ih posjetite.
Kozna i galanterija namijenjena zenama i muskarcima, zenski i muski
jesenji, zimski ili ljetnji kompleti, skrojeni u skladu sa najnovijim modnim
linijama i u trendovskim bojama, obuca svjetski renomiranih - uglavnom
italijanskih proizvodjaca, zastupljena je u svim cetinjskim radnjama.
Ukoliko zelite pristojno i moderno izgledati, te se za trgovinu
odlucite posegnuti do Cetinja, pametno cete odluciti, i jos bolje pazariti.
* Rekreacija
Idealano ljetnje poslijepodne ili predvecerje mozete provesti na Cetinju,
a posebno ugodno bice Vam ukoliko se zelite rekreirati ili ako volite dzoging,
sportske igre, planinarenje, setanje ili nesto drugo.
Tako je bilo i kroz istoriju, a o tome svjedoce i podaci da su Cetinje i
njegovi stanovnici vjekovima njegovali takmicenja u spretnosti i fizickoj snazi.
Nekada su najvaznije sportske discipline na Cetinju bile: gadjanje puskom, skok
u dalj i u vis, jahanje konja. Cak se prema pisanim dokumentima i danas zna,
da su i pojednini vladari dinasticke kuce Petrovic – Njegos, bili izetetno
sportski nadareni. Osim po izrazitoj borbenosti i velikom duhu vladari poput
Petara II, knjaza Danila i Nikole I Petrovica, bili su vrsni sportisti a posebno dobri jahaci.
Nekada je Cetinje imalo veoma razvijene sportske discipline poput :
gimnastike, klizanja, smucanja, biciklizma, golfa a pocetkom i sredinom XX vijeka fudbala.
* Zabava
Na Cetinju mozete ugodno i lijepo provesti dane namijenjene koriscenju
godisnjeg odmora. Posebno se ovo odnosi na one koji zele da kombinuju relaksaciju u
prirodi sa mirom i tisinom koji su im potrebni nakon napornog rada u zimskim
periodima godine, ili kao dopuna odmoru u koji ce, osim boravka u nekom od
primorskim gradovima, ukljuciti i nekoliko dana koje ce provesti na Cetinju.
Cetinje sa okolinom je idelano mjesto za odmaranje u toku jesenjih ili
zimskih pauza ili kracih odmora. Razni parkovi, od kojih posebno treba izdvojiti
park u blizini hotela“ Grand“ idealna su mjesta za odmor nakon setnje, ili za
druzenje sa djecom ili prijateljima, za dzoging, pjesacenje, brzo hodanje,
gimnasticke ili aerobne vjezbe. Takodje, na klupama u parku ili u kafeu u
blizini, mozete na miru citati dnevnu stampu, omiljeni nedeljni casopis,
neku knjigu pa cak i strucnu literaturu. Sjedeci sa prijateljima i caskajuci
o nekim ne tako bitnim stvarima, najlakse cete prekratitti vrijeme uzivajuci
dok ispijate ljetnje koktele, kafu, djus ili dok lagano degustirate
vocni kolac ili sladoled.
* Ture
Cetinje je najpoznatiji i najposjeceniji turisticki grad, kada su u
pitanju zanimljive crnogorske kulturne i turisticke destinacije. Posjeta
Cetinju gotovo da se ubraja u redovne ekskurzije i izlete svih hotelsko –
turistickih kuca, turistickih agencija, ali i u raznim katalozima i vodicima,
u kojima se reklamira Crna Gora, njene prirodne i druge vrijednosti.
Dakle, Cetinje kao odrednica i turisticka destinacija veoma je rado
posjeceno od strane turista, kako domacih tako i stranih. Gosti najvise i
najradije obilaze kultureno istorijske spomenike Cetinja: muzeje, manastire,
crkve te mauzolej Petra II Petrovica Njegosa na Lovcenu, kao i izletiste
Ivanova korita i rodno mjesto Njegosa selo Njeguse.
Ove izlete obicno oragnizauju turisticke agencije sa Primorja i sa
gradova na sjeveru Crne Gore. Veoma udobnim autobusima turisti iz svih
krajeva svijeta, vozeci se iz primorskih gradova, putuju ka Cetinju,
iscekujuci da ugledaju vjecnu kucu Petra II Petrovica Njegosa, na Lovcenu,
ili da se iskrcaju na prostranom stajalistu, podno cetinjske bolnice i pocnu
sa razgledavanjem kultruno – istorijskih znamenja Cetinja. Po dolasku u Cetinje,
turistima se obicno predlaze i obilazak Njegoseve Biljarde, manastira na Cipuru,
Vladinog doma, Dvorca Kralja Nikole I Petrovica i drugih spomenika kulture.
* Manifestacije
* Kulturno - Istorijski Spomenici, Crkve, Manastiri
Cetinje, ukljucujuci i planinu Lovcen predstavlja izdvojenu kulturnu
cjelinu, koja je dio kulturno – turisticke zone. Na Cetinju ima 55 kategorisanih
spomenika kulture, medju kojima je 10 od izuzetnog znacaja. Najveci dio spomenika
skoncentrisan je u gradu, i skoro su svi u funkciji. To su uglavnom danas - muzeji,
galerije, vjerski objekti i kulturne institucije.
HERCEG NOVI
ISTORIJA
Grad Herceg Novi osnovan je prije 600 godina (1382. godine).
O tim davnim vremenima jos uvijek u gradu danas svjedoce fortifikacioni
objekti - tvrdjave iz turskog, venecijanskog, spanskog i austrijskog perioda.
Prema najrelevantnijim istorijskim podacima grad Herceg Novi, osnovao je
bosanski kralj Tvrtko I Kotromanic, proljeca 1382. Tvrtko I bio je i
“kralj Srba, Bosne i Pomorja i Zapadnih strana“. Grad Herceg Novi, utvrdjen
je u tadasnjoj zupi Dracevica, u Topaljskom zalivu (dio danasnje oblasti
Topla kod H.Novog), i njegov tadasnji naziv bio je Sveti Stefan.
Osim danasnjeg naziva (Herceg Novi), grad se jos zvao NOVI,
CASTRUM NOVUM, CASTEL NUOVO...
Danasnje ime grad dobija za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukcica Kosace,
poznatijeg pod imenom Herceg Stjepan, a sira oblast kojom on gospodari zove
se Hercegovina. U tom periodu (XV vijek) Herceg Novi dozivljava najveci razvoj i procvat.
Grad osvajaju Turci 1482. godine i njime vladaju gotovo 200. godina. Tacnije,
turska vladavina u Herceg Novom zavrsava se 1687. godine. Od 1687. do 1797.
Herceg Novi je pod vlascu Venecije.
LEGENDA
Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva.
Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog,
vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada.
Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada
su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka
odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista
(raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi,
voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile
velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima
hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu
pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.
KULTURA
Herceg Novi su opjevali pjesnici, oslikari likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam,
ali mnogi ce vam reci je da je „ u Herceg Novom je lako i jednostavno zivijeti“, pa i da je
“jos lakse njemu pripadati“. I zaista Herceg Novom su pripadali mnogi poznati i slavni.
Mnoge znamenite licnosti rodjene su, ili su zivjele u ovome gradu. Istorijski najzacajnija
licnost je kralj Tvrtko I Kotromanic (1351- 1391), inace utemeljivac Herceg Novog.
Naslijedivsi prijesto od strica Stjepana II, Tvrtko je jos jedan od vladara ciji su
korijeni direktno vezani za srpsku lozu Nemanjica. Izgradnju Herceg Novog, Kotromanic
je poceo 1382., sazidavsi utvrdjenja na mjestima gdje se danas nalazi srediste grada.
Opstina Herceg Novi uskoro ce promovisati ideju o podizanju spomenika osnivacu toga grada.
U Herceg Novom su zivjele i poznate vojskovodje i vojvode. Jedan od njih je nasljednik
Tvrtka I Kotromanica, Sandalj Hranic (1392 – 1435). Period njegove vladavine, u Herceg
Novom je obiljezila uspjesna trgovina solju.
PRIRODA
Zahvaljujuci mnogobrojnim prirodnim ljepotama Herceg Novi je stekao
naziv grada sunca, cvijeca i zelenila. Flora je posebno interesantna,
jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta sa svih meridijana svijeta.
Herceg Novi se nalazi na juznom dijelu Jadrana. Grad je smjesten na
izuzetno znacajnom i atraktivnom prostoru izmedju planine Orjen (1.895 m)
i jednog od najljepsih zaliva na svijetu – Boke Kotorske. Planina Orjen
poznata je po endemskim biljnim vrstama, stazama za rekreaciju i pjesacenje,
te skijanju u kasnim proljecnjim i ranim ljetnjim mjesecima. U blizini grada
su i brda Dobrostica (1.570 m) i Radostak (1.441 m), poluostrvo Lustica sa najvisim
vrhom Obosnik (585 m.), te rtovi Ostro i Miriste sirine 2.900 metara. Herceg Novi
ima i veoma bogato i zivopisno seosko zaledje koje zauzima ukupno 235 km².
TURIZAM
* Plaze
Poceci hercegnovskog turizma vezani su za XIX vijek.
Jos tada se pominje gostionica Sjora Roze, te kafana „Bella
Vista“. Ipak, pretecom modernog hotelijerstva na Crnogorskom primorju smatra se
madjarski plemic Antal Magyar iz Budimpeste, koji je 1902. godine izgradio „Pansion na zelenoj plazi“
u Zelenici, kasnije hotel „Plaza“ –Zelenika.
Kao i u ostalim gradovima na Primorju i u Herceg Novom vlada blaga mediteranska klima; sa suvim i
toplim ljetima i blagim zimama. U ljetnjim mjesecima (jul, avgust) grad ima oko 10,7 suncanih sati dnevno.
Temperatutra mora kod Herceg Novog tokom ljeta iznosi 22 do 26 stepeni, i uz priblizno istu temperaturu vazduha
omogucava kupalisnu sezonu koja traje i do 5 mjeseci...
* Hoteli
Svi danas postojeci moderni i veliki hoteli u Herceg Novom izgradjeni su sezdesetih godina XX vijeka.
Za taj period vezuje se i organizovaniji i intenzivniji razvoj turizma na podrucju hercegnovske rivijere.
U Herceg Novom, tacnije u mjestu Zelenika, udaljenom nekoliko kilometara od grada i danas postoji hotel
„Plaza Zelenika“ koji se smatra prvim hotelom na hercegnovnskoj rivijeri i pretecom razvoja zdravstvenog
turizma u Herceg Novom.
Pored toga, u gradu postoji jos niz objekata namijenjenih zdravstvenoj rehabilitaciji i oporavku.
Najpoznatiji zdravstveni kompleks je Institut „Dr Simo Milosevic“ u Igalu. Za poboljsanje zdravstvenog
stanja pacijenta u Igalu, koriste razlicite tehnike: masaze, elektro terapije, hidro masaze, ljekovitu vodu
u bazenima, ljekovito blato i sl... Boravak i usluge rehabilitacionog centra u Igalu, ne koriste samo
pacijenti sa teskim povredama, reumatskim i oboljenjima ekstremiteta, vec i sportisti, te rekonvalescenti.
* Hrana i pice
Herceg Novi je jos jedan od gradova na Crnogorskom primorju ciji kulinari u ugostiteljsko
- turistickim objektima, gostima nude jela tipicne mediteranske kuhinje. Ona predstavlja spoj
laganih jela, morskih plodova i raznih vrsta riba, povrca i zelenila, zacinjene bojama, ukusima
i mirisima Jadrana.
Kulinarske specijalitete bogate mediteranske kuhinje, poput ribljih i plodova mora iz novskog
akvatorija moguce je probati u svim hercegnovskim turisticko – ugostiteljskim objektima, ali i na
brojnim zimskim i ljetnjim festama, od kojih je najvazniji tradicionalni februarski „Praznik mimoze“,
koji nosi naziv po zutom cvijetu opojnog mirisa – mimozi, koja je veoma rasprostranjena na cijelom
podrucju Herceg Novog.
Ukoliko Vam se desi da se za vrijeme „Praznika mimoze“ nadjete u Herceg Novom, bicete odusevljeni
gradskom festom, koja uz pjesmu, igru, smotru mazoretki i druge feste na Skveru (gradska luka) stvara dobre
vibracije i na veliki broj prisutnih prenosi pozitivnu energiju.
* Shopping
Sve sto vam je neophodno za dobar i savremeni izgled, nude mnogobrojni hercegnovski
prodajni objekti, u prvom redu butici, prodavnice, mini shooping centri, smjesteni najvecim
dijelom u centru Herceg Novog. Ljetnji odjevni predmeti svih boja, dezena i velicina mogu se kupiti
u prodajnim objektima kako u gradu tako i van njega. Za one kojima finansije ne predstavljaju prepreku
pri kupovini firmiranih ili markiranih odjevnih predmeta, nude se u prvom redu modeli italijanskih modnih
kreatora, ali i drugih svjetski ili evropski poznatih dizajnera.
Jednom rijecju, hercegnovski trgovci na vrijeme su se pobrinuli da zadovolje kako
istancane zenske, tako i muske te djecije ukuse za odjevnim predmetima i obucom.
U Herceg Novom postoje i prodajni objekti u kojima se nudi
moderna garderoba i po nesto pristupacnijim cijenama.
* Rekreacija
Osim sto na veoma originalan i gostoprimljiv nacin docekuju turiste,
Novljani se vjesto trude da organizuju i mnogobrojne aktivnosti koje sluze rekreaciji.
Vec godinama turisti koji boravak na moru ne mogu zamisliti bez dodatne
rekreacije, a da to nije samo odmor na plazi, kupanje u cistoj vodi Jadranskog
mora ili osvjezenje u hotelskom bazenu uz nezaobilaznu masazu, traze staze za
rekreaciju, kojih je vjerujte nam na rijec Herceg Novi prepun.
Prva rekreaciona zona na koju ce Vas uputiti mjestani ili ljubitelji sporta
i zdravog zivota, nalazi se u hercegnovskom zaledju na nadmorskoj visini od 275 do 281 m.
To mjesto se zove Kotobilj i do njega stizete pjesaceci markiranom stazom, za nekih 30 minuta.
Tamo Vas cekaju crnogoricna suma i mnogobrojne vrste ljekovitog bilja. Uputite li se istocno
od grada, za 35 do 45 minuta hoda mozete stici i do prekrasnog parka
Savinska dubrava, smjestenog u mjestu Meljine.
* Zabava
Sama cinjenica da je Herceg Novi veliki grad, sa jos vecom okolinom,
dovoljna je potvrda da je desavanja na pretek. Ipak, pokusacemo da Vam pomognemo.
Ukoliko ste romanticni, onda smo sigurni da cete se vrlo lako uklopiti u mediteransko
podneblje i pronaci neko mirno mjesto za veceru u dvoje.
Hercegnovski restorani i terase idelani su za laganiju riblju veceru uz svijece i laganu muziku.
Za one koji pozitivne vibracije pronalaze na drugi nacin sirom cekaju otvoreni kafe
-sankovi, kafe - barovi i terase sa kojih dopire uglavnom glasnija muzika. Kako su
uglavnom locirani pod otvorenim nebom pomenuti ugostiteljski objekti nude cjelovecernju
zabavu uz pop, rock, house, tehno ili rejv muziku (svirke uzivo,
karaoka party, izbor za goscu veceri, razna takmicenja...).
* Ture
Za one koji su u Herceg Novom iskljucivo radi mora, sunca i ljetnjeg
uzivanja, najbolje je odmor provode otkrivajuci hercegnovske plaze. Do vecine
plaza koje se ne nalaze tako blizu, drugi ce se pobrinuti da Vam ne budu bas
tako daleko. Dakle do plaza u Meljinama, Bijeloj, Kumboru, Djenovicima ... lako
se stize automobilom. Ukoliko to nije Vas izbor, probajte rjesenje pronaci
vozeci se turistickim camcima, brodovima, barkama ili nekim drugim plovnim
prevoznim sredstvom. Slijedite isto pravilo i ukoliko na dan ili dva zelite
promijeniti grad, ili plazu na kojoj prvi put zelite boraviti. Vlasnici
turistickih taksi brodova ili barki nude brojne aranzamane koji Vam omogucavaju
da svakodnevno upoznajete neku od brojnih novskih plaza, izletista, udaljenih uvala ili rtova.
Krenimo redom. Najpopularnije i najneobicnije krace putovanje zapocinje
barkom ili turistickim taksi brodom i vodi do veoma neobicnog mjesta – pecine koja
je poznatija po nazivu „Plava spilja“. Ta atraktivna pecina smjestena
je na poluostrvu Lustica, izmedju uvale Zlatna luka i rta Mokra gora.
Grad Herceg Novi osnovan je prije 600 godina (1382. godine).
O tim davnim vremenima jos uvijek u gradu danas svjedoce fortifikacioni
objekti - tvrdjave iz turskog, venecijanskog, spanskog i austrijskog perioda.
Prema najrelevantnijim istorijskim podacima grad Herceg Novi, osnovao je
bosanski kralj Tvrtko I Kotromanic, proljeca 1382. Tvrtko I bio je i
“kralj Srba, Bosne i Pomorja i Zapadnih strana“. Grad Herceg Novi, utvrdjen
je u tadasnjoj zupi Dracevica, u Topaljskom zalivu (dio danasnje oblasti
Topla kod H.Novog), i njegov tadasnji naziv bio je Sveti Stefan.
Osim danasnjeg naziva (Herceg Novi), grad se jos zvao NOVI,
CASTRUM NOVUM, CASTEL NUOVO...
Danasnje ime grad dobija za vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukcica Kosace,
poznatijeg pod imenom Herceg Stjepan, a sira oblast kojom on gospodari zove
se Hercegovina. U tom periodu (XV vijek) Herceg Novi dozivljava najveci razvoj i procvat.
Grad osvajaju Turci 1482. godine i njime vladaju gotovo 200. godina. Tacnije,
turska vladavina u Herceg Novom zavrsava se 1687. godine. Od 1687. do 1797.
Herceg Novi je pod vlascu Venecije.
LEGENDA
Herceg Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva.
Izgled grada, kazu strucnjaci, najsimpaticnija je mjesavina romanickog,
vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada.
Herceg Novi je danas grad cvijeca, prava staklena basta na otvorenom. Nekada
su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnozju obronaka
odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kaznjavanja podanickog stanovnista
(raje) od strane turskih osvajaca. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi,
voljeli su ga carevi, u njemu uzivali kraljevi, svoju ratnicku slavu njime su pronosile
velike vojskovodje. Mnoge price danas autenticno svjedoce o tim razdobljima, o nastancima
hercegnovskih ostrva, tvrdjava, mjesta, crkava, rtova... Mi cemo vam ispicati interesantnu
pricu koja govori o nastanku rta Kobila u blizini grada.
KULTURA
Herceg Novi su opjevali pjesnici, oslikari likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam,
ali mnogi ce vam reci je da je „ u Herceg Novom je lako i jednostavno zivijeti“, pa i da je
“jos lakse njemu pripadati“. I zaista Herceg Novom su pripadali mnogi poznati i slavni.
Mnoge znamenite licnosti rodjene su, ili su zivjele u ovome gradu. Istorijski najzacajnija
licnost je kralj Tvrtko I Kotromanic (1351- 1391), inace utemeljivac Herceg Novog.
Naslijedivsi prijesto od strica Stjepana II, Tvrtko je jos jedan od vladara ciji su
korijeni direktno vezani za srpsku lozu Nemanjica. Izgradnju Herceg Novog, Kotromanic
je poceo 1382., sazidavsi utvrdjenja na mjestima gdje se danas nalazi srediste grada.
Opstina Herceg Novi uskoro ce promovisati ideju o podizanju spomenika osnivacu toga grada.
U Herceg Novom su zivjele i poznate vojskovodje i vojvode. Jedan od njih je nasljednik
Tvrtka I Kotromanica, Sandalj Hranic (1392 – 1435). Period njegove vladavine, u Herceg
Novom je obiljezila uspjesna trgovina solju.
PRIRODA
Zahvaljujuci mnogobrojnim prirodnim ljepotama Herceg Novi je stekao
naziv grada sunca, cvijeca i zelenila. Flora je posebno interesantna,
jer u gradu i okruzenju raste nekoliko stotina raznih biljnih vrsta sa svih meridijana svijeta.
Herceg Novi se nalazi na juznom dijelu Jadrana. Grad je smjesten na
izuzetno znacajnom i atraktivnom prostoru izmedju planine Orjen (1.895 m)
i jednog od najljepsih zaliva na svijetu – Boke Kotorske. Planina Orjen
poznata je po endemskim biljnim vrstama, stazama za rekreaciju i pjesacenje,
te skijanju u kasnim proljecnjim i ranim ljetnjim mjesecima. U blizini grada
su i brda Dobrostica (1.570 m) i Radostak (1.441 m), poluostrvo Lustica sa najvisim
vrhom Obosnik (585 m.), te rtovi Ostro i Miriste sirine 2.900 metara. Herceg Novi
ima i veoma bogato i zivopisno seosko zaledje koje zauzima ukupno 235 km².
TURIZAM
* Plaze
Poceci hercegnovskog turizma vezani su za XIX vijek.
Jos tada se pominje gostionica Sjora Roze, te kafana „Bella
Vista“. Ipak, pretecom modernog hotelijerstva na Crnogorskom primorju smatra se
madjarski plemic Antal Magyar iz Budimpeste, koji je 1902. godine izgradio „Pansion na zelenoj plazi“
u Zelenici, kasnije hotel „Plaza“ –Zelenika.
Kao i u ostalim gradovima na Primorju i u Herceg Novom vlada blaga mediteranska klima; sa suvim i
toplim ljetima i blagim zimama. U ljetnjim mjesecima (jul, avgust) grad ima oko 10,7 suncanih sati dnevno.
Temperatutra mora kod Herceg Novog tokom ljeta iznosi 22 do 26 stepeni, i uz priblizno istu temperaturu vazduha
omogucava kupalisnu sezonu koja traje i do 5 mjeseci...
* Hoteli
Svi danas postojeci moderni i veliki hoteli u Herceg Novom izgradjeni su sezdesetih godina XX vijeka.
Za taj period vezuje se i organizovaniji i intenzivniji razvoj turizma na podrucju hercegnovske rivijere.
U Herceg Novom, tacnije u mjestu Zelenika, udaljenom nekoliko kilometara od grada i danas postoji hotel
„Plaza Zelenika“ koji se smatra prvim hotelom na hercegnovnskoj rivijeri i pretecom razvoja zdravstvenog
turizma u Herceg Novom.
Pored toga, u gradu postoji jos niz objekata namijenjenih zdravstvenoj rehabilitaciji i oporavku.
Najpoznatiji zdravstveni kompleks je Institut „Dr Simo Milosevic“ u Igalu. Za poboljsanje zdravstvenog
stanja pacijenta u Igalu, koriste razlicite tehnike: masaze, elektro terapije, hidro masaze, ljekovitu vodu
u bazenima, ljekovito blato i sl... Boravak i usluge rehabilitacionog centra u Igalu, ne koriste samo
pacijenti sa teskim povredama, reumatskim i oboljenjima ekstremiteta, vec i sportisti, te rekonvalescenti.
* Hrana i pice
Herceg Novi je jos jedan od gradova na Crnogorskom primorju ciji kulinari u ugostiteljsko
- turistickim objektima, gostima nude jela tipicne mediteranske kuhinje. Ona predstavlja spoj
laganih jela, morskih plodova i raznih vrsta riba, povrca i zelenila, zacinjene bojama, ukusima
i mirisima Jadrana.
Kulinarske specijalitete bogate mediteranske kuhinje, poput ribljih i plodova mora iz novskog
akvatorija moguce je probati u svim hercegnovskim turisticko – ugostiteljskim objektima, ali i na
brojnim zimskim i ljetnjim festama, od kojih je najvazniji tradicionalni februarski „Praznik mimoze“,
koji nosi naziv po zutom cvijetu opojnog mirisa – mimozi, koja je veoma rasprostranjena na cijelom
podrucju Herceg Novog.
Ukoliko Vam se desi da se za vrijeme „Praznika mimoze“ nadjete u Herceg Novom, bicete odusevljeni
gradskom festom, koja uz pjesmu, igru, smotru mazoretki i druge feste na Skveru (gradska luka) stvara dobre
vibracije i na veliki broj prisutnih prenosi pozitivnu energiju.
* Shopping
Sve sto vam je neophodno za dobar i savremeni izgled, nude mnogobrojni hercegnovski
prodajni objekti, u prvom redu butici, prodavnice, mini shooping centri, smjesteni najvecim
dijelom u centru Herceg Novog. Ljetnji odjevni predmeti svih boja, dezena i velicina mogu se kupiti
u prodajnim objektima kako u gradu tako i van njega. Za one kojima finansije ne predstavljaju prepreku
pri kupovini firmiranih ili markiranih odjevnih predmeta, nude se u prvom redu modeli italijanskih modnih
kreatora, ali i drugih svjetski ili evropski poznatih dizajnera.
Jednom rijecju, hercegnovski trgovci na vrijeme su se pobrinuli da zadovolje kako
istancane zenske, tako i muske te djecije ukuse za odjevnim predmetima i obucom.
U Herceg Novom postoje i prodajni objekti u kojima se nudi
moderna garderoba i po nesto pristupacnijim cijenama.
* Rekreacija
Osim sto na veoma originalan i gostoprimljiv nacin docekuju turiste,
Novljani se vjesto trude da organizuju i mnogobrojne aktivnosti koje sluze rekreaciji.
Vec godinama turisti koji boravak na moru ne mogu zamisliti bez dodatne
rekreacije, a da to nije samo odmor na plazi, kupanje u cistoj vodi Jadranskog
mora ili osvjezenje u hotelskom bazenu uz nezaobilaznu masazu, traze staze za
rekreaciju, kojih je vjerujte nam na rijec Herceg Novi prepun.
Prva rekreaciona zona na koju ce Vas uputiti mjestani ili ljubitelji sporta
i zdravog zivota, nalazi se u hercegnovskom zaledju na nadmorskoj visini od 275 do 281 m.
To mjesto se zove Kotobilj i do njega stizete pjesaceci markiranom stazom, za nekih 30 minuta.
Tamo Vas cekaju crnogoricna suma i mnogobrojne vrste ljekovitog bilja. Uputite li se istocno
od grada, za 35 do 45 minuta hoda mozete stici i do prekrasnog parka
Savinska dubrava, smjestenog u mjestu Meljine.
* Zabava
Sama cinjenica da je Herceg Novi veliki grad, sa jos vecom okolinom,
dovoljna je potvrda da je desavanja na pretek. Ipak, pokusacemo da Vam pomognemo.
Ukoliko ste romanticni, onda smo sigurni da cete se vrlo lako uklopiti u mediteransko
podneblje i pronaci neko mirno mjesto za veceru u dvoje.
Hercegnovski restorani i terase idelani su za laganiju riblju veceru uz svijece i laganu muziku.
Za one koji pozitivne vibracije pronalaze na drugi nacin sirom cekaju otvoreni kafe
-sankovi, kafe - barovi i terase sa kojih dopire uglavnom glasnija muzika. Kako su
uglavnom locirani pod otvorenim nebom pomenuti ugostiteljski objekti nude cjelovecernju
zabavu uz pop, rock, house, tehno ili rejv muziku (svirke uzivo,
karaoka party, izbor za goscu veceri, razna takmicenja...).
* Ture
Za one koji su u Herceg Novom iskljucivo radi mora, sunca i ljetnjeg
uzivanja, najbolje je odmor provode otkrivajuci hercegnovske plaze. Do vecine
plaza koje se ne nalaze tako blizu, drugi ce se pobrinuti da Vam ne budu bas
tako daleko. Dakle do plaza u Meljinama, Bijeloj, Kumboru, Djenovicima ... lako
se stize automobilom. Ukoliko to nije Vas izbor, probajte rjesenje pronaci
vozeci se turistickim camcima, brodovima, barkama ili nekim drugim plovnim
prevoznim sredstvom. Slijedite isto pravilo i ukoliko na dan ili dva zelite
promijeniti grad, ili plazu na kojoj prvi put zelite boraviti. Vlasnici
turistickih taksi brodova ili barki nude brojne aranzamane koji Vam omogucavaju
da svakodnevno upoznajete neku od brojnih novskih plaza, izletista, udaljenih uvala ili rtova.
Krenimo redom. Najpopularnije i najneobicnije krace putovanje zapocinje
barkom ili turistickim taksi brodom i vodi do veoma neobicnog mjesta – pecine koja
je poznatija po nazivu „Plava spilja“. Ta atraktivna pecina smjestena
je na poluostrvu Lustica, izmedju uvale Zlatna luka i rta Mokra gora.
KOLASIN
ISTORIJA
Kolasin, danas nadaleko poznat po svojim prirodnim ljepotama,
osnovali su Turci koji su vladali ovim podrucjem u XVII vijeku.
Dio turskog grada ocuvan je do danas, i svjedoci o njihovom prisustvu
u malom gradu kojim je upravljao namjesnik pod nazivom kolazi –
sto je oznacavalo titulu nizeg ranga – pedesetara. Tokom svoje tri
vijeka duge istorije Kolasin je, kako kazu, dijelio sudbinu vecine
crnogorskih gradova, uglavnom prelazeci iz ruku okupatora u ruke
oslobodilaca i obratno. Ovaj gradic je i pravi mali kuriozitet
obzirom na cinjenicu da je 23 puta prelazio iz jedne u drugu ruku,
bivao unisten, a i svoje konacno oslobodjenje od okupatora docekao je gotovo u rusevinama.
Posebnu ulogu u stvaranju Kolasina, njegovom trajanju i oslobodilackoj
borbi igrala su plemena Rovcana i Moracana, posebno tokom XVII i XVIII vijeka.
Prvi pravi pomen naseljenog mjesta Kolasina, tadasnjeg sela odigrao se
1565. godine kada se ovo mjesto pominje u jednom sultanskom beratu (objavi).
LEGENDA
Skriveno od pogleda, u atmosferi koja oduzima dah, Biogradsko jezero i
zaljubljenici u prirodu ovog kraja ispricace vam i pokoju legendu o ovoj
tajnovitoj gori. Po jednoj od njih, na gumnu, tj najplicem dijelu jezera
sastajale su se vile. Zastitnice voda i prirode uopste na tom mjestu
izvodile su svoj ples – kolo, opijajuci ljepotom i gracioznoscu sav
zivi svijet. Poneki stari znalac ovoga kraja ‘povjerice’ vam tajnu da
u osvit zore i dan danas mozete cuti njihov smijeh i igru. Na vama je
da otkrijete da li je tako.
Za nastanak jezera vezuje se i jedna druga prica. Naime, nekada je na
mjestu danasnjeg Biogradskoj jezera bilo plodno polje koje su obradjivala
dva brata. Gumno, na kome se zito sredjivalo nakon zetve, odrzavala su braca
u slozi sve dok se jedne jeseni ne posvadjase oko podjele samog zita.
KULTURA
Shodno svojoj bogatoj istoriji Kolasin je sacuvao i niz izuzetno vrijednih
spomenika materijalne kulture. Ovi nijemi, ali zivopisni spomenici podsjecaju
na prosla vremena, ne samo na turbulentne dane borbe za slobodu, vec i na
jedno fino kulturno trajanje naroda ovog kraja i na tradiciju
koja se mjeri vijekovima i vijekovima.
Kada se pomisli na Kolasin i na njegovu okolinu prva misao odmah bjezi
na manstir Moracu, u dolini istoimene rijeke. 1252. godine Stefan, unuk
cuvenog Stefana Nemanje, podigao je kraj rijeke jedan od najljepsih kulturnih
spomenika u ovom dijelu balkanskog poluostrva. Po svom arhitektonskom
obliku glavna crkva manastira Morace spada u grupu naijstaknutijih
predstavnika tzv. raske skole, vizuelno i arhitektonski podsjeca na
vladarske zaduzbine – manastire Studenicu, Zicu i Milesevo koji se
nalaze u Srbiji. Manastirski portal uradjen je u sivom mermeru,
a paznju oka plijene i elementi od raznobojnog kamena te veliki kameni
sarkofag sa tijelom ktitora manastira. Dvokrilna vrata na ulazu u
srednji hram manstira ukrasena su slonovacom od koje su uradjeni jos
neki elementi koje ce te naci u hramu.
PRIRODA
Podrucje opstine Kolasin uglavnom se pruza na sredisnjem dijelu republike
Crne Gore u srednjim i gornjim tokovima rijeka Tare i Morace na ukupnoj
povrsini od oko 900 km2. U ovoj opstini ima oko 12.000 stanovnika, a u samom
gradu Kolasinu, sredistu opstine, oko 6.000 stanovnika.
Na kolasinskom podrucju susrecu se razliciti oblici reljefa koji ovaj kraj cine
jednim od najzivopisnijih i naljepsih na ovom dijelu Balkanskog poluostrva.
Ovim podrucjem pruzaju se planinski grebeni Sinjajevine, Bjelasice, Kljuca,
Kape moracke itd. Ovo su planine koje obiluju bogatstvom i diverzitetom povrsi,
iznad kojih se izdizu vrhovi mahom iznad 2.000 metara nadmorske visine. Medji
napoznaijima su Jablanov vrh na Sinjajevini (2203 metara nadmorske visine),
Troglava na Bjelasici (2075 metara nadmorske visine), Zekova glava na istoj
planini (2116 metara nadmorske visine) i Kapa moracka (2227 metara nadmorske
visine).
BIOGRADSKA GORA
Jedan od najsjajnijih bisera kada je u pitanju evropski prirodni
rezervat svakako je Biogradska gora nedaleko od Kolasina. Rijec je o
prasumskoj oblasti na planinskom masivu koji je bogat vodenim povrsinama
i endemskim biljnim i zivotinjskim vrstama, pasnjacima, zivopisnim katunima,
jednom rijecju neopisivim iskustvom koje oduzima dah. Na svega sat vremena
voznje od glavnog crnogorskog grada i uzurbanog nacina zivljenja nalazi se
poslednja evropska prasuma u kojoj vrijeme stoji desetljecima. Laka pristupacnost
samom parku i svim njegovim krajevima neka budu najbolji poziv da ga posjetite i
uzivate u onome sto on ima da vam ponudi. Biogradska gora pod strogom je zastitom
drzave jos od nekih ranijih vremena i pored ostala tri nacionalna parka u Crnoj Gori
nudi niz sadrzaja koji vas mogu blize upoznati sa istorijom i prirodom ovog kraja,
kao i animirati tokom vaseg boravka u njemu.
TURIZAM
* Kolasin i Turizam
Dobar geografski polozaj Kolasina ogleda se i u njegovoj odlicnoj
povezanosti sa ostatkom gradova u republici. Kolasin se nalazi na sat vremena
voznje automobilom kroz kanjon Platije od glavnog crnogorskog grada – Podgorice,
na jugu. Ka sjeveru do granice sa Srbijom takodje je potrebno nesto malo vise od
2 sata voznje. Kroz Kolasin prolazi i pruga od najveceg znacaja u ovom region
Beograd – Bar. Na ovaj nacin Kolasin je izvrsno povezan i sa morem i sa visokim
crnogorskim zaledjem. Do Kolasina se moze doci preko Podgorickog aerodroma koji
je udaljen oko 80 kilometara; preko Beogradskog aerodrome, a posle magistralnim
putem Beograd – Podgorica, ili pak preko Dubrovackom aerodroma sto je nesto
duza trasa. Kolasin je od Beograda udaljen 400 kilometara, isto koliko i od
Sarajeva, od Dubrovika 220, od Zagreba 740 kilometara, a od Ljubljane 950 kilometara.
* Hoteli / Smjestaj
Kolasinska hotelska ponuda svakako je najoznatija po hotelu Bianca resort
and spa. Nekadasnji hotel Bjelasica, zastitni znak Kolasina, danas je ekskluzivni
hotel visoke A kategorije, sa vise od stotinu soba, nekoliko apartmana,
kompletnim sadrzajem koji ukljucuje bazen, salon ljepote, teretanu,
fitnes centar idr. Spa program koji je napoznatiji po tajlandskoj masazi
jedan je od zastitnih znakova ovog hotela. U okviru hotela postoje dva
ekskluzivna restorana, jedan kojim dominira tradicionalna kuhinja, dok
u drugom se sluzi internacionalna kuhinja, pretezno mediteranska i azijska.
Hotel takodje raspolaze kongresnim centrom.
Pored njega tu su i hotel Cile sa prijatnim dvokrevetnim i trokrevetnim
sobama i pristupacnim cijenama, gdje se mozete opustiti uz kompletnu uslugu
apartmanskog tipa.
* Hrana i pice
Kolasinski kraj, kao i veci dio sjeverne Crne Gore uopste, poznat je po
zdravoj hrane i tradicionalnom nacinu spremanja iste. Na podrucju grada i
njegove okoline nalazi se nekoliko manjih i vecih restorana i konoba u kojima
ce uzivati svaki gurman u posjeti Kolasinu.Od nacionalnih restorana za svaku pohvalu su
Vodenica i Savardak, koji se nalazi na pola puta od grada prema skijalistu na
Bjelasici. Specificne je arhitekture, kao da je stotinama godina star, a u njemu
mozete probati jela koja se na isti nacin pripremaju u Crnoj Gori decenijama kao
sto su: kacamak, kukurzni, psenicni i onaj od krompira, cicvara, popara, i dr.
* Manifestacije
Kolasin, danas dominantno turisticko mjesto, domacin je vise manifestacija
i dogadjanja. Svakako najznacajnija jeste i Vrela zima u brdima. Tokom ove visemjesecne
manifestacije koja pored Kolasina i njegovih skijalista na Bjelasici posjecuje i niksicko
Vucje, Durmitor, Turjak, i druga skijalista i gradove, odigrava se ogroman broj manjih
manifestacija i priredbi. Na skijalistima nedaleko od Kolasina organizuju se takmicenja
u skijanju po disciplinama i uzrastima kao i takmicenja u ekstremnim sportovima na snijegu
kao sto su snowboard, para-ski, i dr. Nakon dnevnih aktivnosti na snijegu koje organizuju
animatori turisticke organziacije Crne Gore dobar provod se nastavlja osmisljenim programima
u kolasinskim lokalima, restoranima, klubovima i hotelima. Pored tematskih veceri ovu
manifestaciju karakterise i gostovanje crnogorskih, i muzicara iz
regiona koji nastupaju na manjim koncertima.
Kolasin, danas nadaleko poznat po svojim prirodnim ljepotama,
osnovali su Turci koji su vladali ovim podrucjem u XVII vijeku.
Dio turskog grada ocuvan je do danas, i svjedoci o njihovom prisustvu
u malom gradu kojim je upravljao namjesnik pod nazivom kolazi –
sto je oznacavalo titulu nizeg ranga – pedesetara. Tokom svoje tri
vijeka duge istorije Kolasin je, kako kazu, dijelio sudbinu vecine
crnogorskih gradova, uglavnom prelazeci iz ruku okupatora u ruke
oslobodilaca i obratno. Ovaj gradic je i pravi mali kuriozitet
obzirom na cinjenicu da je 23 puta prelazio iz jedne u drugu ruku,
bivao unisten, a i svoje konacno oslobodjenje od okupatora docekao je gotovo u rusevinama.
Posebnu ulogu u stvaranju Kolasina, njegovom trajanju i oslobodilackoj
borbi igrala su plemena Rovcana i Moracana, posebno tokom XVII i XVIII vijeka.
Prvi pravi pomen naseljenog mjesta Kolasina, tadasnjeg sela odigrao se
1565. godine kada se ovo mjesto pominje u jednom sultanskom beratu (objavi).
LEGENDA
Skriveno od pogleda, u atmosferi koja oduzima dah, Biogradsko jezero i
zaljubljenici u prirodu ovog kraja ispricace vam i pokoju legendu o ovoj
tajnovitoj gori. Po jednoj od njih, na gumnu, tj najplicem dijelu jezera
sastajale su se vile. Zastitnice voda i prirode uopste na tom mjestu
izvodile su svoj ples – kolo, opijajuci ljepotom i gracioznoscu sav
zivi svijet. Poneki stari znalac ovoga kraja ‘povjerice’ vam tajnu da
u osvit zore i dan danas mozete cuti njihov smijeh i igru. Na vama je
da otkrijete da li je tako.
Za nastanak jezera vezuje se i jedna druga prica. Naime, nekada je na
mjestu danasnjeg Biogradskoj jezera bilo plodno polje koje su obradjivala
dva brata. Gumno, na kome se zito sredjivalo nakon zetve, odrzavala su braca
u slozi sve dok se jedne jeseni ne posvadjase oko podjele samog zita.
KULTURA
Shodno svojoj bogatoj istoriji Kolasin je sacuvao i niz izuzetno vrijednih
spomenika materijalne kulture. Ovi nijemi, ali zivopisni spomenici podsjecaju
na prosla vremena, ne samo na turbulentne dane borbe za slobodu, vec i na
jedno fino kulturno trajanje naroda ovog kraja i na tradiciju
koja se mjeri vijekovima i vijekovima.
Kada se pomisli na Kolasin i na njegovu okolinu prva misao odmah bjezi
na manstir Moracu, u dolini istoimene rijeke. 1252. godine Stefan, unuk
cuvenog Stefana Nemanje, podigao je kraj rijeke jedan od najljepsih kulturnih
spomenika u ovom dijelu balkanskog poluostrva. Po svom arhitektonskom
obliku glavna crkva manastira Morace spada u grupu naijstaknutijih
predstavnika tzv. raske skole, vizuelno i arhitektonski podsjeca na
vladarske zaduzbine – manastire Studenicu, Zicu i Milesevo koji se
nalaze u Srbiji. Manastirski portal uradjen je u sivom mermeru,
a paznju oka plijene i elementi od raznobojnog kamena te veliki kameni
sarkofag sa tijelom ktitora manastira. Dvokrilna vrata na ulazu u
srednji hram manstira ukrasena su slonovacom od koje su uradjeni jos
neki elementi koje ce te naci u hramu.
PRIRODA
Podrucje opstine Kolasin uglavnom se pruza na sredisnjem dijelu republike
Crne Gore u srednjim i gornjim tokovima rijeka Tare i Morace na ukupnoj
povrsini od oko 900 km2. U ovoj opstini ima oko 12.000 stanovnika, a u samom
gradu Kolasinu, sredistu opstine, oko 6.000 stanovnika.
Na kolasinskom podrucju susrecu se razliciti oblici reljefa koji ovaj kraj cine
jednim od najzivopisnijih i naljepsih na ovom dijelu Balkanskog poluostrva.
Ovim podrucjem pruzaju se planinski grebeni Sinjajevine, Bjelasice, Kljuca,
Kape moracke itd. Ovo su planine koje obiluju bogatstvom i diverzitetom povrsi,
iznad kojih se izdizu vrhovi mahom iznad 2.000 metara nadmorske visine. Medji
napoznaijima su Jablanov vrh na Sinjajevini (2203 metara nadmorske visine),
Troglava na Bjelasici (2075 metara nadmorske visine), Zekova glava na istoj
planini (2116 metara nadmorske visine) i Kapa moracka (2227 metara nadmorske
visine).
BIOGRADSKA GORA
Jedan od najsjajnijih bisera kada je u pitanju evropski prirodni
rezervat svakako je Biogradska gora nedaleko od Kolasina. Rijec je o
prasumskoj oblasti na planinskom masivu koji je bogat vodenim povrsinama
i endemskim biljnim i zivotinjskim vrstama, pasnjacima, zivopisnim katunima,
jednom rijecju neopisivim iskustvom koje oduzima dah. Na svega sat vremena
voznje od glavnog crnogorskog grada i uzurbanog nacina zivljenja nalazi se
poslednja evropska prasuma u kojoj vrijeme stoji desetljecima. Laka pristupacnost
samom parku i svim njegovim krajevima neka budu najbolji poziv da ga posjetite i
uzivate u onome sto on ima da vam ponudi. Biogradska gora pod strogom je zastitom
drzave jos od nekih ranijih vremena i pored ostala tri nacionalna parka u Crnoj Gori
nudi niz sadrzaja koji vas mogu blize upoznati sa istorijom i prirodom ovog kraja,
kao i animirati tokom vaseg boravka u njemu.
TURIZAM
* Kolasin i Turizam
Dobar geografski polozaj Kolasina ogleda se i u njegovoj odlicnoj
povezanosti sa ostatkom gradova u republici. Kolasin se nalazi na sat vremena
voznje automobilom kroz kanjon Platije od glavnog crnogorskog grada – Podgorice,
na jugu. Ka sjeveru do granice sa Srbijom takodje je potrebno nesto malo vise od
2 sata voznje. Kroz Kolasin prolazi i pruga od najveceg znacaja u ovom region
Beograd – Bar. Na ovaj nacin Kolasin je izvrsno povezan i sa morem i sa visokim
crnogorskim zaledjem. Do Kolasina se moze doci preko Podgorickog aerodroma koji
je udaljen oko 80 kilometara; preko Beogradskog aerodrome, a posle magistralnim
putem Beograd – Podgorica, ili pak preko Dubrovackom aerodroma sto je nesto
duza trasa. Kolasin je od Beograda udaljen 400 kilometara, isto koliko i od
Sarajeva, od Dubrovika 220, od Zagreba 740 kilometara, a od Ljubljane 950 kilometara.
* Hoteli / Smjestaj
Kolasinska hotelska ponuda svakako je najoznatija po hotelu Bianca resort
and spa. Nekadasnji hotel Bjelasica, zastitni znak Kolasina, danas je ekskluzivni
hotel visoke A kategorije, sa vise od stotinu soba, nekoliko apartmana,
kompletnim sadrzajem koji ukljucuje bazen, salon ljepote, teretanu,
fitnes centar idr. Spa program koji je napoznatiji po tajlandskoj masazi
jedan je od zastitnih znakova ovog hotela. U okviru hotela postoje dva
ekskluzivna restorana, jedan kojim dominira tradicionalna kuhinja, dok
u drugom se sluzi internacionalna kuhinja, pretezno mediteranska i azijska.
Hotel takodje raspolaze kongresnim centrom.
Pored njega tu su i hotel Cile sa prijatnim dvokrevetnim i trokrevetnim
sobama i pristupacnim cijenama, gdje se mozete opustiti uz kompletnu uslugu
apartmanskog tipa.
* Hrana i pice
Kolasinski kraj, kao i veci dio sjeverne Crne Gore uopste, poznat je po
zdravoj hrane i tradicionalnom nacinu spremanja iste. Na podrucju grada i
njegove okoline nalazi se nekoliko manjih i vecih restorana i konoba u kojima
ce uzivati svaki gurman u posjeti Kolasinu.Od nacionalnih restorana za svaku pohvalu su
Vodenica i Savardak, koji se nalazi na pola puta od grada prema skijalistu na
Bjelasici. Specificne je arhitekture, kao da je stotinama godina star, a u njemu
mozete probati jela koja se na isti nacin pripremaju u Crnoj Gori decenijama kao
sto su: kacamak, kukurzni, psenicni i onaj od krompira, cicvara, popara, i dr.
* Manifestacije
Kolasin, danas dominantno turisticko mjesto, domacin je vise manifestacija
i dogadjanja. Svakako najznacajnija jeste i Vrela zima u brdima. Tokom ove visemjesecne
manifestacije koja pored Kolasina i njegovih skijalista na Bjelasici posjecuje i niksicko
Vucje, Durmitor, Turjak, i druga skijalista i gradove, odigrava se ogroman broj manjih
manifestacija i priredbi. Na skijalistima nedaleko od Kolasina organizuju se takmicenja
u skijanju po disciplinama i uzrastima kao i takmicenja u ekstremnim sportovima na snijegu
kao sto su snowboard, para-ski, i dr. Nakon dnevnih aktivnosti na snijegu koje organizuju
animatori turisticke organziacije Crne Gore dobar provod se nastavlja osmisljenim programima
u kolasinskim lokalima, restoranima, klubovima i hotelima. Pored tematskih veceri ovu
manifestaciju karakterise i gostovanje crnogorskih, i muzicara iz
regiona koji nastupaju na manjim koncertima.
KOTOR
ISTORIJA
Iako smo u 21. vijeku, nauka jos nazalost nije tacno utvrdila kada
je nastalo prvo naselje na prostoru Kotora. Istorijski izvori, kao
najranije razdoblje koji se veze za Kotor pominju anticki period.
Prema drugim podacima, Kotor je star oko 2 milenijuma, a njegovo ime
potice od rijeci DEKATERA (od starogrckog KATAREO - vrela). Pisani
izvori pominju «Gornji grad», sto se odnosilo na najstariji dio naselja
na vrhu brijega Sveti Ivan (iznad Kotora), i «donji grad», danasnji Kotor.
Bogata istorija Kotora, paralelna je bogatoj kulturi grada kojim su
vladali mnogi osvajaci: Iliri, Vizantijci, Mlecani, Austrijanci, Francuzi…
Najprije gradom vladaju Iliri (III – II vijek p.n.e.)
S druge strane, osnivacima Kotora smatraju se Rimljani 168 .g.p. n.-
476 g.n.e. Kotor je pod njihovom vlascu bio sve do sloma Rimskog Carstva
476. g. Nakon Rimljana, Kotor je do 1185 g. bio pod vlascu Vizantije.
Umjesto Akruvijuma, kako se Kotor prvobitno zvao, pod Vizantijskom vlascu
Kotor dobija naziv DEKADERON.
LEGENDA
Kotor je grad sa puno razlicitih prica i legendi. Gotovo da se o svakom njegovom
dijelu, kamenu kojim su poplocane njegove ulice, palatama koje okruzuju pojedine
djelove grada, znamenitostima koje posjeduje, moze ispricati neka lijepa prica,
istinita storija ili kakva dosjetka.
Kada vec izgovorimo rijec Kotor, odmah se dosjetimo i drugih
djelova (naselja) koji ga cine Perasta, Prcanja, Risna, Dobrote…
Pa kada vec pominjemo Dobrotu evo price o njenom nastanku:
Dvojica putnika koji su obilazili cijeli svijet, stigose i do
sinjeg mora. Kako bijahu vec izmrcvareni od dugog puta, sjedose
na nekakvu stijenu da se odmore i okrijepe. Jedan od njih se
pomjeri malo ustranu i zapazi jednu plocu na kojoj je bio nekakav natpis.
Natpis je nosio poruku: “Izmjeri deset duzina, kopaj i stani ”.
Kada su to procitali upitase se sta to moze biti, pa pocese jedan
s drugim da odgonetaju sta bi to uputstvo moglo da znaci. U jednom
trenutku pade im na pamet ideja da sa plocom izmjere zadatih deset
duzina, pa tako i ucinise. Kada odmjerise koliko je trebalo, pocese
da kopaju omanju rupu u zemlji i pronadjose nekakav kovcezic.
KULTURA
Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju
kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno
Bokokotorski zaliv ili najjuzniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje
vrijeme sve cesce zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.
Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci
najcuvenije crnogorske planine Lovcen, zelenilo koje sa stijenama iznad
zidina starog Kotora cini neskakidasnji prirodni kolorit, serpentine ka
tvrdjavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari
grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.
Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turisticki,
koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima
kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku
kroz Stari kotorski grad npr. mozete se nakratko, makar kroz mastu, vratiti
u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari
dijelili pravdu. Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce,
sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego dozivljaji iz filmova koje ste
gledali, ili knjiga koje ste procitali o tim razdobljima ili ovome gradu.
PRIRODA
Boka Kotorska se nalazi u jugoistocnom dijelu Jadranskog primorja.
Kotor je sa jugoistocne strane opasan krecnjackim masivima planine
Lovcen (1749 metara), sa sjeverozapadne ograncima planine Orjen
(1895 metara), Radostakom (1446) i Dobrosticom (1570).
U blizini Kotora su i dva poluostrva, na sjeverozapadnoj strani
Vitaljinsko, a na jugoistocnoj Lusticko. Ta dva ostrva, rastavljena
su moreuzom Ostro, tackom koja je i spoljasni prodor u Bokokotorski zaliv.
Blizu su i dva druga poluostrva Vrmacko, i Devesinjsko, koja razdvaja tjesnac
Verige. Taj tjesnac Bokokotorski zaliv dalje dijeli na dva unutrasnja zaliva,
Risanski i Kotorski, i na dva spoljasnja zaliva Tivatski i Topaljski.
Strucnjaci za zastitu covjekove okoline, i urbane sredine slazu se u ocjeni da
je podrucje Boke Kotorske, posmatrano kao geo-morfoloska i biljno-geografska
cjelina, veoma bogata prirodom. Kada je o takvim karakteristikama rijec valja
pomenuti neobican kontrast reljefa, ostatke tektonskih poremecaja, krecnjackih
povrsina, kao i listopadnu vegetaciju u samom priobalnom pojasu.
TURIZAM
* Plaze
Kada je u pitanju plazni turizam, Kotor se u tom smislu nema bas cime
pohvaliti. S obzirom da je prevashodno grad izuzetne kulturne vrijednosti, u
tom prvacu se vjekovima i razvijao. Gotovo da je broj pjesecanih plaza sveden
na minimum. Kulturno - istorijski grad Kotor, raspolaze sa nekoliko kamenitih
plaza, uglavnom ispred hotela. Na njima su uredno u dva-tri reda postavljeni
suncobrani sa lazaljkama. Ljeta su topla i suva, a zime blage i vlazne.
Prosjecna godisnja temperatura ne prelazi 15,2 stepena Celzijusovih. 213 dana
u godini je bez vjetra, a kupalisna sezona traje 144 dana u godini. Dvije
pjescane plaze, veoma malih kapaciteta, nalaze se u mjestima Orahovac i Ljuta,
i nekoliko kilometara su udaljene od centra grada, pravcem ka Risnu.
Nerijetka slika su i manji kafei smjesteni uz kamenitu obalu ili pored
donjeg dijela puta u Kotoru, na kojima se osim ljetnjeg okrepljenja u vidu
raznih sokova, pica ili drugih napitaka, posjetiocima nude i suncobrani i
lezaljke za odmor i suncanje, te kupanje u moru Bokokotorskog zaliva.
* Hoteli
Prema poslednjim podacima Ministarstva turizma Crne Gore, u Kotoru,
radi i ljeti i zimi 10 hotela. Gotovo svi kotorski hoteli zadovoljavaju trenutne
turisticke standarde i ispinjavaju kriterijume savremenih turista i gostiju.
Uglavnom raspolazu sopstvenim parkinzima, otvorenim i zatvorenim bazenima, salama
za razlicite vrste rekreacije, bastama za odmor ili rucavanje, rent-a-car sluzbom...
Hoteli uz morsku obalu posjeduju i improvizovane, uglavnom kamenite plaze, na kojima
se mozete odmarati ispruzeni u lezaljkama ispod hotelskih suncobrana. Kada se odluce
za ljetovanje u Kotoru, gosti svoj odmor najcesce provode u hotelima: „Splendido“,
„Teuta“, „Fjord“ ili „Vardar“.
Pet kotorskih hotela trenutno ima 2 zvjezdice, cetiri hotela je sa 3, a tek
jedan hotelski objekat, prema ocjenama strucnih komsija za standardizaciju i
kategrozaciju, zasluzio je 4 zvjezdice.
* Hrana i pice
Najtipicniju mediteransku kuzinu, kako se nacionalna kuhinja u Crnoj Gori
izvorno zove, moguce je probati u Kotoru. Gotovo da nema restorana, manje otvorene
baste, hotelske terase, motela, ili kotorske feste na kojima se ne sluze morski
specijaliteti iz Kotora. Mi predlazemo, da cim stignete u Kotor, probate domaci
riblji brodet (najcesce se sprema od kuvane ribe skrpine). To je zapravo jedna
vrsta riblje corbe, sa vecim komadima ribe, rize i raznim dodacima koja jelu daju
tamnocrcenu boju i ostar miris koji toliko mami, da to jelo morate degustirati,
cak i ukoliko nijeste veliki ljubitelj ribe.
Od slatkih poslastica Kotorani ce vas castiti frustulama, (krckavim, suvim,
slatkim kolacima romboidnog oblika), ali najcuvenije jelo ipak su kotorske njoke,
(specijalitet od tijesta), koje se najcesce sluze za vrijeme velikih i poznatih
kotorskih karnevala.
* Shopping
U unutrasnjosti Starog Kotora smjesten je najveci broj trgovina i butika,
te manjih radnji i prodavnica koji nude obucu i odjecu renomiranih evropskih i
svjetskih dizajenera i kreatora. Najveci broj butika nudi gotovo sve komade modne
odjece uglavnom italijanskih modnih kuca. Izgled i ponuda u buticima na zavidnom
je nivou. Kotorski butici odaju sklad u izboru dezena, materijala i ukazuju na vjestinu
trgovine kao zanata, koja se godinama odvijala u starom gradu. Potrosaci svih uzrasta
i ukusa u kotorskim radnjama mogu pronaci gotovo sve sto je potrebno za lijep, pristojan i moderan izgled.
Osim butika i trgovina za odjevanje, u starom gradu je i veliki broj suvenirnica, .
* Rekreacija
Ako trazite mjesto idelano za odmor od brzog tempa zivota, onda morate
obavezno posjetiti Kotor. Prijepodnevni zivot dosta je ustaljen, da bi nakon
poslijepodnevnih sati sve ulice, kako Straog grada tako i duz gradske rive,
bile preplavljene setacima i svima kojima nocni izlasci predstavljaju pravilo koje se ne krsi.
Glavno mjesto gdje sve svi srijecu je gradska riva, duz koje se najcesce
mozete vidjeti sa onima koje ste tek upoznali ili gdje uspostavljate nove kontakte
i poznanstva. Od gradske rive dalje, vodi uska saobracajnica ili „donji put“ ka
mjestu Dobrota, duzine oko 7 kilometara, idealno za pjesake, bicikliste pa i za dzoging.
* Zabava
Od svih gradova na Crnogorskom primorju, po broju kafica Kotor je na
prvom mjestu. Pored gradskih kafica, veliki je i broj kafe basti smjestenih uglavnom
duz obale, posebno su omiljeni u ljetnjim nocima. Njih najcesce posjecuju mladi zeljni
zabave i brzog tempa zivota, ali se u njima nerijetko sretnu i ljudi starije zivotne
dobi, koji zele osjetiti duh mladosti, popiti kapucino, expresso ili nes-cafe, kakva
se samo sluzi u kotorskim kaficima i na kafe terasama. U blizini Starog grada, smjestena
je najpoznatija kotorska diskoteka „Secondo porto“, koju mladi i svi zeljni savremenih
muzickih plesova i popularne muzike posjecuju u kasne vecernje sate. Diskoteka garantuje
potpuni ugodjaj, relaksaciju i opustanje. Tokom ljetnjih mjeseci radi i jos jedna diskoteka
Malibu. Tako da je nocni zivot vrlo aktivan.
Za one koji su zasli u ozbiljnije godine zivota, Kotor nudi i lijepe
objekte poput terasa na otvorenom, u kojima se sluze tradicionalni crnogorski
specijaliteti. U Kotoru je i veci broj restorana koji nudi raznovrsne ukusne
riblje specijalitete, u kojima takodje mozete provesti ugodne veceri u prijatnoj
i intimnoj atmosferi sa voljenom osobom ili bliskim prijateljima. U pristojnim
restoranima uz zvuke starogradske muzike, mediteranskih nota i tradicionalnog zvuka
crnogorskog melosa zagarantovan je vrhunski provod.
* Ture
Prema misljenjima strucnjaka, Kotor svoju perspektivu treba da razvija u
pravcu kulturnog turizma. Ljeti, Stari grad Kotor posjeti nekoliko hiljada stranih
i domacih turista. Poslednje dvije godine, tokom turisticke sezone zanimljive su
posjete gostiju iz Francuske, koji u Kotor stizu, preko Hrvatske, brodom „Jason“,
i dan provode obilazeci Stari grad ili putujuci autobusima u okviru organizovanih
izleta, upoznajuci tako najzanimljivije djelove Crne Gore. Strani turisti u Kotor
stizu i hrvatskim brodom „Dalmacija“.
Slicne izlete nude skoro sve domace turisticke agencije u Kotoru. Najzanimljiviji
su izleti do crnogorske prijestonice, istorijskog i kulturnog sredista Crne Gore -
Cetinja. Tu su i izleti do Ulcinjske Velike plaze, Skadarskog Jezera. Brojne agencije
ili pojedinci nude i posjete crnogorskim manastirima i crkvama po citavoj Crnoj Gori.
Mnogobrojne turisticke agencije svakodnevno nude i izlete ka drugim gradovima Crnogorskog
primorja. Izdvajamo posjetu Budvi, Baru, Herceg Novom, Ulcinju.
* Manifestacije / Events
Vjerni pobornici kulure, pa i organizatori manifestacija na otvorenom,
vec godinama se trude da u Kotor dovedu sto veci broj turista i gostiju, koji
su i vise nego odusevljeni brojnim desavanjima, kakve su tradicionalne kotorske
manifestacije: karnevali, maskenbali, ribarske ili vjerske feste, brojna kulturna
desavanja namijenjena pripadnicima svih generacija. Ukoliko ovo budu razlozi i za
Vasu posjetu Kotoru, onda cete brzo i lako, na jednom mjestu, u jednom gradu osjetite
vedrinu, raspolozenje, i ispuniti svoja cula pozitivnom energijom.
Kotorani ce se sloziti u ocjeni da kalendarska godina u njihovom gradu,
pocinje pozitivnim vibracijama, doprinoseci tako da svi naredni dani u Kotoru
budu provedeni u slavlju i veselju.
* Crkve, Katedrale, Palate
Ono po cemu je Kotor najpoznatiji je starogradska katedrala
Sv. Tripuna. Taj hram se pominje najprije u IX vijeku, kada su u nju
donesene mosti Sv.Tripuna, koji je umro mucenickom smrcu u vrijeme rimskog cara Decija,
u III vijeku. Hronicari svjedoce da je taj hram najvjerovatnije nestao u pozaru u X vijeku,
a ponovo je sagradjen u XII vijeku. Katedrala Sv. Tripuna izgradjena je u romanickom stilu,
sa elementima vizantijske arhitekture. Dozivjela je nekoliko zemljotresa, te se
i njen izgled, mijenjao. Posebno vidljivi na njoj su elementi renesanse i baroka.
Evropska unija i organizacija Europa Nostra, dodjeljuju toj katerdali 2002.godine
diplomu za odlicno rekonstruisanje i seizmicko osiguranje najstarije romanicke katedrale
na Jadranskoj obali. Kao najznacajniji spomenik i simbol Starog grada, katedrala Sv.
Tripuna, sadrzi bogatu riznicu dragocjenosti medju kojima pozlaceni oltar, barokne
freske, veliki broj ornamenata velike vrijednosti.
Iako smo u 21. vijeku, nauka jos nazalost nije tacno utvrdila kada
je nastalo prvo naselje na prostoru Kotora. Istorijski izvori, kao
najranije razdoblje koji se veze za Kotor pominju anticki period.
Prema drugim podacima, Kotor je star oko 2 milenijuma, a njegovo ime
potice od rijeci DEKATERA (od starogrckog KATAREO - vrela). Pisani
izvori pominju «Gornji grad», sto se odnosilo na najstariji dio naselja
na vrhu brijega Sveti Ivan (iznad Kotora), i «donji grad», danasnji Kotor.
Bogata istorija Kotora, paralelna je bogatoj kulturi grada kojim su
vladali mnogi osvajaci: Iliri, Vizantijci, Mlecani, Austrijanci, Francuzi…
Najprije gradom vladaju Iliri (III – II vijek p.n.e.)
S druge strane, osnivacima Kotora smatraju se Rimljani 168 .g.p. n.-
476 g.n.e. Kotor je pod njihovom vlascu bio sve do sloma Rimskog Carstva
476. g. Nakon Rimljana, Kotor je do 1185 g. bio pod vlascu Vizantije.
Umjesto Akruvijuma, kako se Kotor prvobitno zvao, pod Vizantijskom vlascu
Kotor dobija naziv DEKADERON.
LEGENDA
Kotor je grad sa puno razlicitih prica i legendi. Gotovo da se o svakom njegovom
dijelu, kamenu kojim su poplocane njegove ulice, palatama koje okruzuju pojedine
djelove grada, znamenitostima koje posjeduje, moze ispricati neka lijepa prica,
istinita storija ili kakva dosjetka.
Kada vec izgovorimo rijec Kotor, odmah se dosjetimo i drugih
djelova (naselja) koji ga cine Perasta, Prcanja, Risna, Dobrote…
Pa kada vec pominjemo Dobrotu evo price o njenom nastanku:
Dvojica putnika koji su obilazili cijeli svijet, stigose i do
sinjeg mora. Kako bijahu vec izmrcvareni od dugog puta, sjedose
na nekakvu stijenu da se odmore i okrijepe. Jedan od njih se
pomjeri malo ustranu i zapazi jednu plocu na kojoj je bio nekakav natpis.
Natpis je nosio poruku: “Izmjeri deset duzina, kopaj i stani ”.
Kada su to procitali upitase se sta to moze biti, pa pocese jedan
s drugim da odgonetaju sta bi to uputstvo moglo da znaci. U jednom
trenutku pade im na pamet ideja da sa plocom izmjere zadatih deset
duzina, pa tako i ucinise. Kada odmjerise koliko je trebalo, pocese
da kopaju omanju rupu u zemlji i pronadjose nekakav kovcezic.
KULTURA
Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju
kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno
Bokokotorski zaliv ili najjuzniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje
vrijeme sve cesce zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.
Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci
najcuvenije crnogorske planine Lovcen, zelenilo koje sa stijenama iznad
zidina starog Kotora cini neskakidasnji prirodni kolorit, serpentine ka
tvrdjavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari
grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.
Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turisticki,
koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima
kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku
kroz Stari kotorski grad npr. mozete se nakratko, makar kroz mastu, vratiti
u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari
dijelili pravdu. Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce,
sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego dozivljaji iz filmova koje ste
gledali, ili knjiga koje ste procitali o tim razdobljima ili ovome gradu.
PRIRODA
Boka Kotorska se nalazi u jugoistocnom dijelu Jadranskog primorja.
Kotor je sa jugoistocne strane opasan krecnjackim masivima planine
Lovcen (1749 metara), sa sjeverozapadne ograncima planine Orjen
(1895 metara), Radostakom (1446) i Dobrosticom (1570).
U blizini Kotora su i dva poluostrva, na sjeverozapadnoj strani
Vitaljinsko, a na jugoistocnoj Lusticko. Ta dva ostrva, rastavljena
su moreuzom Ostro, tackom koja je i spoljasni prodor u Bokokotorski zaliv.
Blizu su i dva druga poluostrva Vrmacko, i Devesinjsko, koja razdvaja tjesnac
Verige. Taj tjesnac Bokokotorski zaliv dalje dijeli na dva unutrasnja zaliva,
Risanski i Kotorski, i na dva spoljasnja zaliva Tivatski i Topaljski.
Strucnjaci za zastitu covjekove okoline, i urbane sredine slazu se u ocjeni da
je podrucje Boke Kotorske, posmatrano kao geo-morfoloska i biljno-geografska
cjelina, veoma bogata prirodom. Kada je o takvim karakteristikama rijec valja
pomenuti neobican kontrast reljefa, ostatke tektonskih poremecaja, krecnjackih
povrsina, kao i listopadnu vegetaciju u samom priobalnom pojasu.
TURIZAM
* Plaze
Kada je u pitanju plazni turizam, Kotor se u tom smislu nema bas cime
pohvaliti. S obzirom da je prevashodno grad izuzetne kulturne vrijednosti, u
tom prvacu se vjekovima i razvijao. Gotovo da je broj pjesecanih plaza sveden
na minimum. Kulturno - istorijski grad Kotor, raspolaze sa nekoliko kamenitih
plaza, uglavnom ispred hotela. Na njima su uredno u dva-tri reda postavljeni
suncobrani sa lazaljkama. Ljeta su topla i suva, a zime blage i vlazne.
Prosjecna godisnja temperatura ne prelazi 15,2 stepena Celzijusovih. 213 dana
u godini je bez vjetra, a kupalisna sezona traje 144 dana u godini. Dvije
pjescane plaze, veoma malih kapaciteta, nalaze se u mjestima Orahovac i Ljuta,
i nekoliko kilometara su udaljene od centra grada, pravcem ka Risnu.
Nerijetka slika su i manji kafei smjesteni uz kamenitu obalu ili pored
donjeg dijela puta u Kotoru, na kojima se osim ljetnjeg okrepljenja u vidu
raznih sokova, pica ili drugih napitaka, posjetiocima nude i suncobrani i
lezaljke za odmor i suncanje, te kupanje u moru Bokokotorskog zaliva.
* Hoteli
Prema poslednjim podacima Ministarstva turizma Crne Gore, u Kotoru,
radi i ljeti i zimi 10 hotela. Gotovo svi kotorski hoteli zadovoljavaju trenutne
turisticke standarde i ispinjavaju kriterijume savremenih turista i gostiju.
Uglavnom raspolazu sopstvenim parkinzima, otvorenim i zatvorenim bazenima, salama
za razlicite vrste rekreacije, bastama za odmor ili rucavanje, rent-a-car sluzbom...
Hoteli uz morsku obalu posjeduju i improvizovane, uglavnom kamenite plaze, na kojima
se mozete odmarati ispruzeni u lezaljkama ispod hotelskih suncobrana. Kada se odluce
za ljetovanje u Kotoru, gosti svoj odmor najcesce provode u hotelima: „Splendido“,
„Teuta“, „Fjord“ ili „Vardar“.
Pet kotorskih hotela trenutno ima 2 zvjezdice, cetiri hotela je sa 3, a tek
jedan hotelski objekat, prema ocjenama strucnih komsija za standardizaciju i
kategrozaciju, zasluzio je 4 zvjezdice.
* Hrana i pice
Najtipicniju mediteransku kuzinu, kako se nacionalna kuhinja u Crnoj Gori
izvorno zove, moguce je probati u Kotoru. Gotovo da nema restorana, manje otvorene
baste, hotelske terase, motela, ili kotorske feste na kojima se ne sluze morski
specijaliteti iz Kotora. Mi predlazemo, da cim stignete u Kotor, probate domaci
riblji brodet (najcesce se sprema od kuvane ribe skrpine). To je zapravo jedna
vrsta riblje corbe, sa vecim komadima ribe, rize i raznim dodacima koja jelu daju
tamnocrcenu boju i ostar miris koji toliko mami, da to jelo morate degustirati,
cak i ukoliko nijeste veliki ljubitelj ribe.
Od slatkih poslastica Kotorani ce vas castiti frustulama, (krckavim, suvim,
slatkim kolacima romboidnog oblika), ali najcuvenije jelo ipak su kotorske njoke,
(specijalitet od tijesta), koje se najcesce sluze za vrijeme velikih i poznatih
kotorskih karnevala.
* Shopping
U unutrasnjosti Starog Kotora smjesten je najveci broj trgovina i butika,
te manjih radnji i prodavnica koji nude obucu i odjecu renomiranih evropskih i
svjetskih dizajenera i kreatora. Najveci broj butika nudi gotovo sve komade modne
odjece uglavnom italijanskih modnih kuca. Izgled i ponuda u buticima na zavidnom
je nivou. Kotorski butici odaju sklad u izboru dezena, materijala i ukazuju na vjestinu
trgovine kao zanata, koja se godinama odvijala u starom gradu. Potrosaci svih uzrasta
i ukusa u kotorskim radnjama mogu pronaci gotovo sve sto je potrebno za lijep, pristojan i moderan izgled.
Osim butika i trgovina za odjevanje, u starom gradu je i veliki broj suvenirnica, .
* Rekreacija
Ako trazite mjesto idelano za odmor od brzog tempa zivota, onda morate
obavezno posjetiti Kotor. Prijepodnevni zivot dosta je ustaljen, da bi nakon
poslijepodnevnih sati sve ulice, kako Straog grada tako i duz gradske rive,
bile preplavljene setacima i svima kojima nocni izlasci predstavljaju pravilo koje se ne krsi.
Glavno mjesto gdje sve svi srijecu je gradska riva, duz koje se najcesce
mozete vidjeti sa onima koje ste tek upoznali ili gdje uspostavljate nove kontakte
i poznanstva. Od gradske rive dalje, vodi uska saobracajnica ili „donji put“ ka
mjestu Dobrota, duzine oko 7 kilometara, idealno za pjesake, bicikliste pa i za dzoging.
* Zabava
Od svih gradova na Crnogorskom primorju, po broju kafica Kotor je na
prvom mjestu. Pored gradskih kafica, veliki je i broj kafe basti smjestenih uglavnom
duz obale, posebno su omiljeni u ljetnjim nocima. Njih najcesce posjecuju mladi zeljni
zabave i brzog tempa zivota, ali se u njima nerijetko sretnu i ljudi starije zivotne
dobi, koji zele osjetiti duh mladosti, popiti kapucino, expresso ili nes-cafe, kakva
se samo sluzi u kotorskim kaficima i na kafe terasama. U blizini Starog grada, smjestena
je najpoznatija kotorska diskoteka „Secondo porto“, koju mladi i svi zeljni savremenih
muzickih plesova i popularne muzike posjecuju u kasne vecernje sate. Diskoteka garantuje
potpuni ugodjaj, relaksaciju i opustanje. Tokom ljetnjih mjeseci radi i jos jedna diskoteka
Malibu. Tako da je nocni zivot vrlo aktivan.
Za one koji su zasli u ozbiljnije godine zivota, Kotor nudi i lijepe
objekte poput terasa na otvorenom, u kojima se sluze tradicionalni crnogorski
specijaliteti. U Kotoru je i veci broj restorana koji nudi raznovrsne ukusne
riblje specijalitete, u kojima takodje mozete provesti ugodne veceri u prijatnoj
i intimnoj atmosferi sa voljenom osobom ili bliskim prijateljima. U pristojnim
restoranima uz zvuke starogradske muzike, mediteranskih nota i tradicionalnog zvuka
crnogorskog melosa zagarantovan je vrhunski provod.
* Ture
Prema misljenjima strucnjaka, Kotor svoju perspektivu treba da razvija u
pravcu kulturnog turizma. Ljeti, Stari grad Kotor posjeti nekoliko hiljada stranih
i domacih turista. Poslednje dvije godine, tokom turisticke sezone zanimljive su
posjete gostiju iz Francuske, koji u Kotor stizu, preko Hrvatske, brodom „Jason“,
i dan provode obilazeci Stari grad ili putujuci autobusima u okviru organizovanih
izleta, upoznajuci tako najzanimljivije djelove Crne Gore. Strani turisti u Kotor
stizu i hrvatskim brodom „Dalmacija“.
Slicne izlete nude skoro sve domace turisticke agencije u Kotoru. Najzanimljiviji
su izleti do crnogorske prijestonice, istorijskog i kulturnog sredista Crne Gore -
Cetinja. Tu su i izleti do Ulcinjske Velike plaze, Skadarskog Jezera. Brojne agencije
ili pojedinci nude i posjete crnogorskim manastirima i crkvama po citavoj Crnoj Gori.
Mnogobrojne turisticke agencije svakodnevno nude i izlete ka drugim gradovima Crnogorskog
primorja. Izdvajamo posjetu Budvi, Baru, Herceg Novom, Ulcinju.
* Manifestacije / Events
Vjerni pobornici kulure, pa i organizatori manifestacija na otvorenom,
vec godinama se trude da u Kotor dovedu sto veci broj turista i gostiju, koji
su i vise nego odusevljeni brojnim desavanjima, kakve su tradicionalne kotorske
manifestacije: karnevali, maskenbali, ribarske ili vjerske feste, brojna kulturna
desavanja namijenjena pripadnicima svih generacija. Ukoliko ovo budu razlozi i za
Vasu posjetu Kotoru, onda cete brzo i lako, na jednom mjestu, u jednom gradu osjetite
vedrinu, raspolozenje, i ispuniti svoja cula pozitivnom energijom.
Kotorani ce se sloziti u ocjeni da kalendarska godina u njihovom gradu,
pocinje pozitivnim vibracijama, doprinoseci tako da svi naredni dani u Kotoru
budu provedeni u slavlju i veselju.
* Crkve, Katedrale, Palate
Ono po cemu je Kotor najpoznatiji je starogradska katedrala
Sv. Tripuna. Taj hram se pominje najprije u IX vijeku, kada su u nju
donesene mosti Sv.Tripuna, koji je umro mucenickom smrcu u vrijeme rimskog cara Decija,
u III vijeku. Hronicari svjedoce da je taj hram najvjerovatnije nestao u pozaru u X vijeku,
a ponovo je sagradjen u XII vijeku. Katedrala Sv. Tripuna izgradjena je u romanickom stilu,
sa elementima vizantijske arhitekture. Dozivjela je nekoliko zemljotresa, te se
i njen izgled, mijenjao. Posebno vidljivi na njoj su elementi renesanse i baroka.
Evropska unija i organizacija Europa Nostra, dodjeljuju toj katerdali 2002.godine
diplomu za odlicno rekonstruisanje i seizmicko osiguranje najstarije romanicke katedrale
na Jadranskoj obali. Kao najznacajniji spomenik i simbol Starog grada, katedrala Sv.
Tripuna, sadrzi bogatu riznicu dragocjenosti medju kojima pozlaceni oltar, barokne
freske, veliki broj ornamenata velike vrijednosti.
NIKSIC
ISTORIJA
Izuzetno povoljan geografski polozaj i postojanje bogatih
prirodnih izvora ucinilo je da podrucije danasnje opstine
Niksic bude naseljeno jos od najstarijih vremena kao i da
bude jedan od najvecih centara drustvenih zbivanja u regionu.
Brojne pecine i spilje sluzile su, prema nalazima strcunjaka,
praistorijskom covjeku, a bogata lovista davala su mu sansu da
lako dodje do hrane. Upravo iz ovih razloga u mnogim pecinama na
podrucija Niksica pronadjeni su tragovi covjeka iz praistorijskog
perioda. Crvena stijena kod malog mjesta Petrovici jedno je od
najvecih nalazista iz perioda starijeg, srednjeg i mladjeg kamenog
doba na podruciju sireg balknaskog poluostrva. Istrazivanja sredinom
XX vijeka dovela su do toga da u ovoj pecini, koja se izdize iznad
doline Trebjesnice, istrazivaci otkriju trideset i jedan sloj raznih
etapa razvitka ljudskog drustva. Nalaziste je dio takozvanog mediteranskog
kulturnog kompleksa i najbolje svjedocanstvo da je podrucije Niksica
uvijek bilo privlacno za covjeka. Na ovom lokalitetu pronadjeno je oko
15.000 kremiranih objekata uz kosti izumrlih zivotinja i keramiku.
Arheoloski znacaj lokaliteta Crvena stijena mnogo je veci od regionalnog.
Iskopine iz Crvene stijene danas se mogu pronaci u Zavicajnom muzeju grada.
KULTURA
Prvobitan izvor nalaza o kulturnom postojanju ove sredine treba traziti
jos u paleolitskom dobu evrope. U jednom od najvecih nalazista Crvenoj
stijeni, na pedesetak kilometara od grada Niksica arheolosko nalaziste j
eposluzilo da se na jednoj siroj ravni sazna o kompletnom kulturnom uzdizanju
covjeka uopste kroz tridesetak razlicitih perioda. Od oko pet hiljada raznih
predmeta strucnjaci su uspjeli da utvrde i pojavu prve umjetnicke manifestacije
na tlu citave crnogorske drzave uopste. U pitanju je forma takozvanog linearizma.
Kada su u pitanju ostaci srednjevjekovnog grada, XIII i XIV vijek posebno
obiluju spomenicima materijalne kulture. Oko cetiristo nadgrobnih spomenika,
stecaka, kao i jedna stara crkva u groblju cine fundus kulturne riznice
ovoga kraja. Od bogumilskih stecaka posebno se istice onaj neposredno uz
crkvicu sa naglasenim arkadama sa strana, a stitom i macem na procelju.
Pojavnom stranom interesantan je i krst na grobu vojvode Drakula. Nadgrobnim
plocama dominira razna ornamentika te se ovaj kompleks smatra znacajnim
spomenikom crnogorske sepulkralne umjetnosti.
PRIRODA
Niksic kao opstina lezi na sirokom podrucju koje zauzima 2065 kilometara
kvadratnih sto cini oko 15% teritorije citave Crne Gore. Lezi na zapadnom
i centralnom dijelu drzave i najveca je opstina po povrsini. Granice sire
okoline Niksica se protezu od gornjeg toka rijeke Morace, rijekom Tarom,
Gatackim poljem do vrhova Orjena i po obodima Pjesivaca i Bjelopavlicke ravni.
Rijec je o geografski najslozenijem podruciju balkanskog poluostrva. Sredisnji
dio opstine proteze se duz Niksickog polje, zatvorene kraske depresije okruzene
planinama cija je prosjecna visina 1.200 metara. Samo polje nalazi se na visini
od 600 do 661 metra. Na povrsini polja koja iznosi 67 kilometara kvadratnih
dominiraju humovi Trebjesa 751 metara nadmorrke visine i Studenstke glavice 679
metara nadmorske visine. Upravo izmedju njih razvio se grad Niksic. Velika etnicka,
vojna i privredna kretanja odigravala su se u posebno vaznim prevojima: Poviji,
Trubjeli, i klancu Duga. Niksic je na raskrsnici prirodno predodredjenih puteva
koji su ovuda prolazili prateci udoline prevoja.
U doba Rimljana dolinom Zete preko Povije, i dalje Niksickim poljem i Trubjelom
isao je vazan put koji je spajao utvrdjenje Skadar sa rimskim naseljima u dolini
Neretve. Sa njim se ukrstao, upravo u Niksickom polju i drugi put iz pravca Risna,
najblizeg pristanista.
TURIZAM
* Niksic i Turizam
Iako biste na prvi pogled rekli da Niksic zaostaje za vecim turistickim
destinacijama u Crnoj Gori prevarili biste se. Ovaj kraj krasi izuzetno kulturno
i istorijsko blago. Ako se zna da je jedno od prvih praistorijskih naseobina bila
upravo ovdje onda nije tesko zakljuciti da je za covjeka podrucje Niskica oduvijek
bilo fascinantno i privlacno. Za turistu ce izuzetna ljepota prirode i povoljni
klimatski uslovi biti pravi poziv da istrazi najprostraniju crnogorsku opstinu,
na sredini puta izmedu vrelih mediteranskih plaza i alpski hladnih crnogorskih planina.
Kvalitetan smjestajni kapacitet i prijatna domacinska atmosfera ucinice
da zavolite Niksic zbog raznovrsnosti koju ce vam ponuditi bilo da ste u njemu
poslovno ili pak kao turista. Upoznavacete ga kako kroz bogatu i raznovrsnu prirodu,
tako i kroz kulturno blago, bogat kulturni i drustveni zivot ili pak kroz gastronomske
specijalitete nacionalnih restorana kakav je na primjer Koliba koja se nalazi na
Bogeticima, na petnaestak kilometara od Niksica. kao prostrano i interesantno podrucje
Niksic nudi i brojna izletnicka mjesta. U srcu samog grada zelena Trebjesa dominira
pejzazem. Na njoj cete naci utociste u vrelim julskim danima, potom brojne sportske
objekte, a dodajmo i da je u pitanju veoma romanticno mjesto. Ljubitelja kulture i duhovne
bastine zaintrigirace posjeta manastiru Ostrog.
* Hoteli, Smjestaj
Niksic kao nesto veci grad nudi kvalitetan smjestaj hotelskog i motelskog
tipa. Dominantan i arhitektonskim rjesenjem i turistickom ponudom svakako je hotel
Onogost. Hotel nudi komforne sobe i apartmane koji ce udovoljiti svim vasim poterbama
i nalazi se u samom centru grada te vam moze posluziti kao dobra polazna lokacija za
istrazvanje bogate kulturne iistorijske ponude u niksickoj oblasti. Od nedavno se i
ponuda poslovnog centra Zeljezare popularnog Sindcela istakla kao veoma pohvalna. U
nesto manjim smjestajnim kapacitetima ali u prijatnijoj i privatnijoj atmosferi mozete
se smjestiti posebno ukoliko vas put nanese na neki od skupova na Filozofskom fakultetu
pored kojeg se ovaj centar nalazi.
Ukoliko ste ljubitelj skijanja, planinarenja ili neke slicne sportsko rekreativn
e discipline vasa prva destinacija u niksickoj opstini bice lokalitet Vucje. Izuzetno
prijatna i dominantno planinska atmosfera karakteristicna je za ovaj objekat. Posebno
kvalitetan je i restoranski dio objekta gdje mozete probati neko od karakteristicnih
jela za ovo podrucije Crne Gore.
* Hrana i pice
Za niksicki kraj bi se slobodno moglo reci da, kada su u pitanju hrana i pice,
pripada sjevernom dijelu Crne Gore. Niksickom trpezom dominiraju tradicionalna
crnogorska jela nacinjena od priodnih sirovina, mlijeka, mesa i povrca koje je
karakteristicno za ovo podrucije. U nekom od niksickih restorana, kao i u savkom
domacinstvu naci cete na kacmak, bilo da je rijec o onome od kukuruza ili od
krompira, potom na jagnjetinu ispod saca, cicvaru, koja se pravi se od maldog
sira i brojne druge tradicionalne crnogorske specijalitete.
Gostoljubivi niksicki domacini posluzice vas uz jelo domacom rakijom koja
se ovdje pravi od jabuke, sljive i kruske. Svakako biser ovog grada i njegov
najveci ponos jeste Niksicko pivo koje se u ovom gradu proizvodi nesto duze
od jednog vijeka i koje je sinonim za kvalitet na citavom evropskom prostoru.
U sirokoj ponudi Niksicke pivare nalaze se sve vrste piva od kojih se posebno
kvalitetom isticu Nik i Nik tamno.
* Rekreacija
Niksicka opstina pruza izvanredne prilike za bavljenje rekreativnim sportovima.
Grad krasi duga tradicija i postojanje vise sporstkih drustava koja su na drzavnom i
evropskom nivou postizala znacajne razultate.
Sam grad karakterisu povoljni geografski i klimatski preduslovi koji daju
prostora za bavljenje ljetnjim i zimskim sportovima podjednako. Obzirom na prisustvo
visokih gora i popularnog ski centra Vucje, bavljenje skijanjem na ovom podrucju je
nesto sto okupira veliku paznju mladih. Kada je u pitanju niksicko visokogorje mora se
pomkenuti rad planinarsko – smucarskog drustva “Javorak” koje je svojim radom doprinijelo
ne samo razvoju sportai rekreacije u opstini vec je i afirmisalo i ljepote ovoga kraja
izvan granica zemlje. Ovo drustvo ima dugu i bogatu tradiciju osvajanja najvecih svjetskih
vrhova ukljucujuci i Mont Everest. Postojanje jezera i interesantnih rijecnih tokova s
druge strane otvara priliku za bavljenje sportovima na vodi,
ribolovom, i slicnim disciplinama.
* Ture
Ukoliko ste ljubitelj setanja i slicnih sportsko-rekreativnih disciplina par
destinacija u niksickoj opstini bice vam izazovni kao ciljevi. Pored njih u bogatoj
organizaciono turistickoj ponudi imacete priliku da upoznate
i one dalje krajeve opstine uz dobrog vodica.
Vasa prva destinacija mogla bi biti manastir Ostrog, a nacin na koji mozete
stici do njega je visestruk. U gradu postoje turisticke agencije koje organizovano
prevoze zainteresovane turiste do Gornjeg i Donjeg manastir naravno uz vodice.
Do manastira se mozete odluciti i na netso naporniju i duzu pjesacku varijantu
ali pod uslovom da ste u dobroj fizickoj kondiciji. U svakom slucaju preporucljivo
je bar zadnji dio puta preci pjeske.
* Manifestacije
Manifestacije koje karakterisu grad Niksic uglavnom se ticu kulture i
promovisanja kulturnog potencijala opstine. Kao jedan od najvecih kulturno
pedagoskih centara u republici veliku ulogu u organizovanju i privlacenju javnih
kulturnih radnika igra Filozofski fakultet. Ukoliko vas zanima neka od brojnih
konbferencija i naucnih skupova bice to prava prilika da upoznate Niksic i spojite
lijepo sa korisnim u pogledu vase profesije.
* Crkve i Manastiri
Dominantan duhovni element niksicke opstine svakako je manastir Ostrog.
Rijec je o najljepsem arhitektonski rijesenom sakralnom objektu u ictavoj
Crnoj Gori. Uklesan gotovo vertikalno u stijene pod nazivom Ostrog ovo svetiliste
tokom godine okupi i po nekoliko stotina hiljada vjernika svih vjeroispovijesti.
Manastirski kompleks cine Gornji i Donji manastir koji svaki za sve prica neku
lijepu pricu iz crnogorske istorije.
Oba manastira smjestena su u romanticnom i nadrealno lijepom pejzazu
iznad rijeke Zete. Jedna od karakteristika ovog podrucja jeste i ta da je
klima izuzetno prijatna – razlika izemdju zimske i ljetnje temperature
najmanja je na citavom Balkanu. Ostroski manastir centar je kulture i
oslobodilackog pokreta u Crnoj Gori i mnogo puta je bio popriste burnih
desavanja. O istima i bogatoj kulturno – istorijskoj zaostavstini manastira,
koja ukljucuje i cudotvorne kosti Svetog Vasilija Ostroskog, govorice vam
neko od stalno prisutnih monaha.
Manastir Zupa nalazi se na rijeci Gracanici, tacnije na njenoj
lijevoj obali, na svega nekoliko kilometara od Niksica, i smatra se savrsenim mjestom za izlet.
Izuzetno povoljan geografski polozaj i postojanje bogatih
prirodnih izvora ucinilo je da podrucije danasnje opstine
Niksic bude naseljeno jos od najstarijih vremena kao i da
bude jedan od najvecih centara drustvenih zbivanja u regionu.
Brojne pecine i spilje sluzile su, prema nalazima strcunjaka,
praistorijskom covjeku, a bogata lovista davala su mu sansu da
lako dodje do hrane. Upravo iz ovih razloga u mnogim pecinama na
podrucija Niksica pronadjeni su tragovi covjeka iz praistorijskog
perioda. Crvena stijena kod malog mjesta Petrovici jedno je od
najvecih nalazista iz perioda starijeg, srednjeg i mladjeg kamenog
doba na podruciju sireg balknaskog poluostrva. Istrazivanja sredinom
XX vijeka dovela su do toga da u ovoj pecini, koja se izdize iznad
doline Trebjesnice, istrazivaci otkriju trideset i jedan sloj raznih
etapa razvitka ljudskog drustva. Nalaziste je dio takozvanog mediteranskog
kulturnog kompleksa i najbolje svjedocanstvo da je podrucije Niksica
uvijek bilo privlacno za covjeka. Na ovom lokalitetu pronadjeno je oko
15.000 kremiranih objekata uz kosti izumrlih zivotinja i keramiku.
Arheoloski znacaj lokaliteta Crvena stijena mnogo je veci od regionalnog.
Iskopine iz Crvene stijene danas se mogu pronaci u Zavicajnom muzeju grada.
KULTURA
Prvobitan izvor nalaza o kulturnom postojanju ove sredine treba traziti
jos u paleolitskom dobu evrope. U jednom od najvecih nalazista Crvenoj
stijeni, na pedesetak kilometara od grada Niksica arheolosko nalaziste j
eposluzilo da se na jednoj siroj ravni sazna o kompletnom kulturnom uzdizanju
covjeka uopste kroz tridesetak razlicitih perioda. Od oko pet hiljada raznih
predmeta strucnjaci su uspjeli da utvrde i pojavu prve umjetnicke manifestacije
na tlu citave crnogorske drzave uopste. U pitanju je forma takozvanog linearizma.
Kada su u pitanju ostaci srednjevjekovnog grada, XIII i XIV vijek posebno
obiluju spomenicima materijalne kulture. Oko cetiristo nadgrobnih spomenika,
stecaka, kao i jedna stara crkva u groblju cine fundus kulturne riznice
ovoga kraja. Od bogumilskih stecaka posebno se istice onaj neposredno uz
crkvicu sa naglasenim arkadama sa strana, a stitom i macem na procelju.
Pojavnom stranom interesantan je i krst na grobu vojvode Drakula. Nadgrobnim
plocama dominira razna ornamentika te se ovaj kompleks smatra znacajnim
spomenikom crnogorske sepulkralne umjetnosti.
PRIRODA
Niksic kao opstina lezi na sirokom podrucju koje zauzima 2065 kilometara
kvadratnih sto cini oko 15% teritorije citave Crne Gore. Lezi na zapadnom
i centralnom dijelu drzave i najveca je opstina po povrsini. Granice sire
okoline Niksica se protezu od gornjeg toka rijeke Morace, rijekom Tarom,
Gatackim poljem do vrhova Orjena i po obodima Pjesivaca i Bjelopavlicke ravni.
Rijec je o geografski najslozenijem podruciju balkanskog poluostrva. Sredisnji
dio opstine proteze se duz Niksickog polje, zatvorene kraske depresije okruzene
planinama cija je prosjecna visina 1.200 metara. Samo polje nalazi se na visini
od 600 do 661 metra. Na povrsini polja koja iznosi 67 kilometara kvadratnih
dominiraju humovi Trebjesa 751 metara nadmorrke visine i Studenstke glavice 679
metara nadmorske visine. Upravo izmedju njih razvio se grad Niksic. Velika etnicka,
vojna i privredna kretanja odigravala su se u posebno vaznim prevojima: Poviji,
Trubjeli, i klancu Duga. Niksic je na raskrsnici prirodno predodredjenih puteva
koji su ovuda prolazili prateci udoline prevoja.
U doba Rimljana dolinom Zete preko Povije, i dalje Niksickim poljem i Trubjelom
isao je vazan put koji je spajao utvrdjenje Skadar sa rimskim naseljima u dolini
Neretve. Sa njim se ukrstao, upravo u Niksickom polju i drugi put iz pravca Risna,
najblizeg pristanista.
TURIZAM
* Niksic i Turizam
Iako biste na prvi pogled rekli da Niksic zaostaje za vecim turistickim
destinacijama u Crnoj Gori prevarili biste se. Ovaj kraj krasi izuzetno kulturno
i istorijsko blago. Ako se zna da je jedno od prvih praistorijskih naseobina bila
upravo ovdje onda nije tesko zakljuciti da je za covjeka podrucje Niskica oduvijek
bilo fascinantno i privlacno. Za turistu ce izuzetna ljepota prirode i povoljni
klimatski uslovi biti pravi poziv da istrazi najprostraniju crnogorsku opstinu,
na sredini puta izmedu vrelih mediteranskih plaza i alpski hladnih crnogorskih planina.
Kvalitetan smjestajni kapacitet i prijatna domacinska atmosfera ucinice
da zavolite Niksic zbog raznovrsnosti koju ce vam ponuditi bilo da ste u njemu
poslovno ili pak kao turista. Upoznavacete ga kako kroz bogatu i raznovrsnu prirodu,
tako i kroz kulturno blago, bogat kulturni i drustveni zivot ili pak kroz gastronomske
specijalitete nacionalnih restorana kakav je na primjer Koliba koja se nalazi na
Bogeticima, na petnaestak kilometara od Niksica. kao prostrano i interesantno podrucje
Niksic nudi i brojna izletnicka mjesta. U srcu samog grada zelena Trebjesa dominira
pejzazem. Na njoj cete naci utociste u vrelim julskim danima, potom brojne sportske
objekte, a dodajmo i da je u pitanju veoma romanticno mjesto. Ljubitelja kulture i duhovne
bastine zaintrigirace posjeta manastiru Ostrog.
* Hoteli, Smjestaj
Niksic kao nesto veci grad nudi kvalitetan smjestaj hotelskog i motelskog
tipa. Dominantan i arhitektonskim rjesenjem i turistickom ponudom svakako je hotel
Onogost. Hotel nudi komforne sobe i apartmane koji ce udovoljiti svim vasim poterbama
i nalazi se u samom centru grada te vam moze posluziti kao dobra polazna lokacija za
istrazvanje bogate kulturne iistorijske ponude u niksickoj oblasti. Od nedavno se i
ponuda poslovnog centra Zeljezare popularnog Sindcela istakla kao veoma pohvalna. U
nesto manjim smjestajnim kapacitetima ali u prijatnijoj i privatnijoj atmosferi mozete
se smjestiti posebno ukoliko vas put nanese na neki od skupova na Filozofskom fakultetu
pored kojeg se ovaj centar nalazi.
Ukoliko ste ljubitelj skijanja, planinarenja ili neke slicne sportsko rekreativn
e discipline vasa prva destinacija u niksickoj opstini bice lokalitet Vucje. Izuzetno
prijatna i dominantno planinska atmosfera karakteristicna je za ovaj objekat. Posebno
kvalitetan je i restoranski dio objekta gdje mozete probati neko od karakteristicnih
jela za ovo podrucije Crne Gore.
* Hrana i pice
Za niksicki kraj bi se slobodno moglo reci da, kada su u pitanju hrana i pice,
pripada sjevernom dijelu Crne Gore. Niksickom trpezom dominiraju tradicionalna
crnogorska jela nacinjena od priodnih sirovina, mlijeka, mesa i povrca koje je
karakteristicno za ovo podrucije. U nekom od niksickih restorana, kao i u savkom
domacinstvu naci cete na kacmak, bilo da je rijec o onome od kukuruza ili od
krompira, potom na jagnjetinu ispod saca, cicvaru, koja se pravi se od maldog
sira i brojne druge tradicionalne crnogorske specijalitete.
Gostoljubivi niksicki domacini posluzice vas uz jelo domacom rakijom koja
se ovdje pravi od jabuke, sljive i kruske. Svakako biser ovog grada i njegov
najveci ponos jeste Niksicko pivo koje se u ovom gradu proizvodi nesto duze
od jednog vijeka i koje je sinonim za kvalitet na citavom evropskom prostoru.
U sirokoj ponudi Niksicke pivare nalaze se sve vrste piva od kojih se posebno
kvalitetom isticu Nik i Nik tamno.
* Rekreacija
Niksicka opstina pruza izvanredne prilike za bavljenje rekreativnim sportovima.
Grad krasi duga tradicija i postojanje vise sporstkih drustava koja su na drzavnom i
evropskom nivou postizala znacajne razultate.
Sam grad karakterisu povoljni geografski i klimatski preduslovi koji daju
prostora za bavljenje ljetnjim i zimskim sportovima podjednako. Obzirom na prisustvo
visokih gora i popularnog ski centra Vucje, bavljenje skijanjem na ovom podrucju je
nesto sto okupira veliku paznju mladih. Kada je u pitanju niksicko visokogorje mora se
pomkenuti rad planinarsko – smucarskog drustva “Javorak” koje je svojim radom doprinijelo
ne samo razvoju sportai rekreacije u opstini vec je i afirmisalo i ljepote ovoga kraja
izvan granica zemlje. Ovo drustvo ima dugu i bogatu tradiciju osvajanja najvecih svjetskih
vrhova ukljucujuci i Mont Everest. Postojanje jezera i interesantnih rijecnih tokova s
druge strane otvara priliku za bavljenje sportovima na vodi,
ribolovom, i slicnim disciplinama.
* Ture
Ukoliko ste ljubitelj setanja i slicnih sportsko-rekreativnih disciplina par
destinacija u niksickoj opstini bice vam izazovni kao ciljevi. Pored njih u bogatoj
organizaciono turistickoj ponudi imacete priliku da upoznate
i one dalje krajeve opstine uz dobrog vodica.
Vasa prva destinacija mogla bi biti manastir Ostrog, a nacin na koji mozete
stici do njega je visestruk. U gradu postoje turisticke agencije koje organizovano
prevoze zainteresovane turiste do Gornjeg i Donjeg manastir naravno uz vodice.
Do manastira se mozete odluciti i na netso naporniju i duzu pjesacku varijantu
ali pod uslovom da ste u dobroj fizickoj kondiciji. U svakom slucaju preporucljivo
je bar zadnji dio puta preci pjeske.
* Manifestacije
Manifestacije koje karakterisu grad Niksic uglavnom se ticu kulture i
promovisanja kulturnog potencijala opstine. Kao jedan od najvecih kulturno
pedagoskih centara u republici veliku ulogu u organizovanju i privlacenju javnih
kulturnih radnika igra Filozofski fakultet. Ukoliko vas zanima neka od brojnih
konbferencija i naucnih skupova bice to prava prilika da upoznate Niksic i spojite
lijepo sa korisnim u pogledu vase profesije.
* Crkve i Manastiri
Dominantan duhovni element niksicke opstine svakako je manastir Ostrog.
Rijec je o najljepsem arhitektonski rijesenom sakralnom objektu u ictavoj
Crnoj Gori. Uklesan gotovo vertikalno u stijene pod nazivom Ostrog ovo svetiliste
tokom godine okupi i po nekoliko stotina hiljada vjernika svih vjeroispovijesti.
Manastirski kompleks cine Gornji i Donji manastir koji svaki za sve prica neku
lijepu pricu iz crnogorske istorije.
Oba manastira smjestena su u romanticnom i nadrealno lijepom pejzazu
iznad rijeke Zete. Jedna od karakteristika ovog podrucja jeste i ta da je
klima izuzetno prijatna – razlika izemdju zimske i ljetnje temperature
najmanja je na citavom Balkanu. Ostroski manastir centar je kulture i
oslobodilackog pokreta u Crnoj Gori i mnogo puta je bio popriste burnih
desavanja. O istima i bogatoj kulturno – istorijskoj zaostavstini manastira,
koja ukljucuje i cudotvorne kosti Svetog Vasilija Ostroskog, govorice vam
neko od stalno prisutnih monaha.
Manastir Zupa nalazi se na rijeci Gracanici, tacnije na njenoj
lijevoj obali, na svega nekoliko kilometara od Niksica, i smatra se savrsenim mjestom za izlet.
BAR
ISTORIJA
Bar je veoma stari grad. Preciznih podataka o nastanku grada nema,
ali se u istorijskim izvorima po prvi put naziv Stari Bar pominje
u IX vijeku pod imenom Antibareos. Prema saznanjima iz nekih drugih
izvora za nastanak grada moze se smatrati period izmedju VI i VII vijeka,
jer je u to vrijeme u Baru postojalo svojevrsno rimsko naselje. Iako je
malo preciznih podataka o vremenu osnivanja drvenog Bara, ostaci neolitskog
materijala pronadjeni na sirem prostoru, razni predmeti poput: eneolitske
sjekire, bodezi, vaze neobicne izrade i sl., svjedoce da je na prostorima
koje danas zahvata barska opstina bilo zivota jos u praistorijsko, ilirsko,
grcko i rimsko doba. Ipak, najveca potvrda toj tezi je 2000. godina stara
maslina, koja se nalazi u mjestu Mirovica, sto na jos jedan nacin svjedoci
da je na podrucju Bara, postojao zivot i prije vise od dva milenijuma. Da je
Bar zaista staro urbano naselje potvrdjuju i nazivi grada: grcki – Antibareos,
rimski - Antibarum te slovenski – Bar.
LEGENDA
Uz morski brijeg, uz samu obalu, koja se prostire od nekadasnjeg
Pristana na obali Bara do Kufina, na ulasku u Pastrovice, nekada
davno pristajale su galije. Njihovi vlasnici, tu su se iskrcavali
da bi razmjenjivali robu i trgovali razne namirnice iz Zete i Crmnice.Tim ustaljenim ritmom zivota,
koji su diktirali trgovci, privikavali su se starosjedioci u
Baru i okolini, nadnicari, ljudi znani i neznani. Tako je bilo sve do vremena,
kada su barskom obalom poceli da krstare gusari iz Ulcinja...
KULTURA
Kroz istoriju i kulturu grada Bara pominju se mnoge znamenite licnosti
koje su svojim djelima i pojavama ostavile neizbrisiv trag u dugogodisnjem
stvaranju toga drevnog grada. Medju najznacajnijim licnostima u
najranijem periodu ili u vrijeme zacetaka grada Bara, pominje se
istorijski vazna licnost knez Vladimir. On je, prema nekim istorijskim
podacima, bio prvi nominalno samostalni vladar knjazevine Duklje –
prve crnogorske drzave, a vrijeme njegove vladavine nazalost nije tacno
utvrdjeno., vec se pominje vremensko razdoblje od 980. – 1016. godine.
Licnost kneza Vladimira, danas se najcesce povezuje sa cuvenim djelom –
„Zivot sv. Vladimira (dukljanskog)“, u kojem je pored ostalog navedena i
Legenda o Vladimiru i Kosari, pisana latinicom na narodnom jeziku.
U toj legendi pored ostalog, navodi se da je ljubav izmedju Vladimira i Kosare –
kcerke makedonskog kralja Samuila, bila veoma nesretana. Naime, prilikom Samuilovog
napada na predio poznatiji kao Precista Krajinska gdje se nalazila prijestonica drzave
Duklje, tadasnji vladar knez Vladimir, spasavajuci narod samovoljno se predao Samuilu.
Vladimir je odmah utamnicen, ali nedugo poslije toga Samuilova kcerka Kosara zaljubljuje
se u Vladimira, te dukljanski knez biva oslobodjen...
nijePRIRODA
Grad Bar se nalazi na jugu Crne Gore. Podrucje koje zahvata barska opstina
smjesteno je izmedju Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Podrucje koje zahvata
opstina Bar iznosi 506 km_, a sa dijelom koji zahvata vodenu povrsinu Skadarskog
jezera (sa barske strane), povrsina iznosi ukupno 633 km_. Centralni dio barskog
podrucja predstavlja planinski masiv Rumije (najvisi vrh 1595 m) sa Sozinom (971 m),
Sutormanom (1185 m) i Lisinjom (1353 m), koji ima dinarski pravac pruzanja i cini prirodnu
granicu izmedju Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Kako je od Otranskih vrata udaljen samo
180 km vazdusne linije, Bar je vodenim putem povezan sa srednjim i istocnim Mediteranom i lukama
svih kontinenata, te mu takva povezanost omogucava krace i neposrednije veze sa svim obalama Sredmozemnog mora...
TURIZAM
* Plaze
Barska obala pruza se od rta Stolac, zaliva Pecin, rta i uvale Canj, koja se nalazi izmedju
hridi Velja ponta i rta Sapavica. U samom Baru gotovo i da nema prave plaze, s obzirom da je veci
dio morske obale pretovoren u lucko pristaniste, pa se na najvecem dijelu obale u Baru nalaze dokovi
za pristup teretnih i putnickih brodova...
* Hoteli
Iako se u odnosu na druge gradove Crnogorskog primorja Bar ne moze bas
pohvaliti brojnim hotelima koji su zbog kvaliteta usluge i zadovoljenja turistickih
standarda savremenih gostiju, ocijenjeni sa 4 ili 5 zvjezdica, u vecini barskih hotela ipak mozete
ugodno provesti ljetnji ili pak zimski odmor...
* Hrana i pice
Na barskoj rivijeri nalazi se veliki broj razlicitih ugostiteljskih objekata
u kojima mozete degustirati, razne vrste slatkih i slanih specijaliteta, tradicionalnih
crnogorskih i mnogobrojnih mediteranskih jela. Supe, corbe, mediteranska variva, riba
spremljenu na vise nacina: kuvana, usoljena, pecena, przena, na zaru..., sve vrste mesa,
slane pite, vocne poslastice, slatki kolaci... i sta jos dodati ovom velikom spisku, koji
vjesto mami zeludac kao i cula mirisa i ukusa, osim da sve to mozete probati ukoliko se
definitivno odlucite da Vas naredni godisnji odmor provedete u Baru...
* Shopping
Kako je Bar poznati crnogorski lucki grad, tako je i broj raznih trgovinskih radnji
u njemu mnogo veci, nego u nekim drugim primorskim gradovima. Najveci i najbolji izbor odjece,
obuce, sportske opreme, prehrambenih artikala... mozete naci u vecini prodavnica koje se nalaze
u samom centru Bara. Sa jedne i druge strane sirokih barskih bulevara, smjestene su radnje u kojima
se najvise i najcesce nalaze odjevni predmeti koje plasiraju svjetski i evropski modni kreatori.
Ukoliko ste nepopravljivi pobornik italijanskih kreatora, onda ce Vas sigurno obradovati informacija
da se u gotovo svim barskim buticima nalaze upravo oni komadi modne odjece koje bi recimo, mogli
da kupite i u Rimu, Milanu, Bariju... Opsirnije
* Rekreacija
U koje god doba godine da postjetite Bar, lako cete poslije prvog dana razgledanja i
upoznavanja grada zakljuciti da je to otovreni grad. Strucnjaci koji se bave socijalnim
odnosima, ali i obicni ljudi, reci ce Vam da je Bar takav bio kroz vjekove, te i da ga
danas krase osobine koje imaju drugi evropski i svjetski centri. U prvom redu u Baru vladaju
skladni medjuljudski odnosi, pa u tom gradu u ljubavi i medjusobnom uvazavaju, zive gradjani
tri vjeroispovijesti: pravoslavne, katolicke i muslimanske. Kao ma koji drugi primorski grad,
Bar je i arhitektonski i urbanisticki, poslednjih decenija XX vijeka stekao
renome pravog mediteranski sredjenog grada...
* Zabava
Za zabavu i odmor turista Bar je veoma interesantno mjesto. Posebno je Bar turistima
zanimljiv u ljetnjem periodu. Duz barske rivijere na 20 – tak plaza, mozete se lijepo odmoriti,
uzivajuci u suncanju i kupanju, odmarajuci na lezaljkama ili lezeci na peskiru u debelom hladu
maslinovih ili borovih drveca. Vas cjelodnevni boravak na plazi pored suncanja i kupanja, mogu udopuniti
i voznja pedalina ili sandolina, koje je moguce veoma jeftino iznajmiti na gotovo skakoj plazi...
* Ture
Kada definitivno odlucite da cete godisnji odmor provesti na Crnogorskom primorju,
i posto odaberete grad u kojem cete boraviti, vaznim se mogu uciniti, odgovori na pitanja:
na koji nacin sto bolje ispuniti vrijeme ili kako sto vise vidjeti i dozivjeti cari i ljepote
Crne Gore. Vecina turista uglavnom se za posjetu nekoj turistickoj destinaciji odluci listajuci
turisticke kataloge, gledajuci fotose divnih predjela putem Interneta, ali ima i onih koji grad
u kojem ce boraviti tokom ljeta, obaberu po nagovoru prijatelja. Ukoliko neki od nabrojanih nacina
bude razlog Vaseg dolaska u Bar, vjerujemo da cete poslije nekoliko ugodno provedenih dana u kupanju
i suncanju na jednoj od 20 – tak barskih plaza, zeljeti da otrkijete i jos neku turisticki uzbudljivu
destinaciju, kako u Baru tako i u njegovoj daljoj ili blizoj oklolini. Pa zasto da ne, rekli bi oni koji
uvijek stavljaju znak jednakosti izmedju relaksacije i avanture. Zaista i Vi mozete sebi kreirati takav
odmor, koji vjerujte, ne iziskuje puno truda...
* Manifestacije
* Crkve, manastiri, dzamije
Iako u odnosu na druge primorske gradove u Baru nema spomenika koji su
radjeni poput kotorskih ili risanskih palaca, tivatskih ljetnjikovaca, budvanske
i hercegnovske Citadele ili Kanli kule, Bar se ipak moze pohvaliti dosta velikim
brojem vjerskih spomenika koji svjedoce da su vjekovima na teritoriji toga grada,
u miru i slozi zivjele tri konfesije: pravoslavna, katolicka i muslimanska..
Bar je veoma stari grad. Preciznih podataka o nastanku grada nema,
ali se u istorijskim izvorima po prvi put naziv Stari Bar pominje
u IX vijeku pod imenom Antibareos. Prema saznanjima iz nekih drugih
izvora za nastanak grada moze se smatrati period izmedju VI i VII vijeka,
jer je u to vrijeme u Baru postojalo svojevrsno rimsko naselje. Iako je
malo preciznih podataka o vremenu osnivanja drvenog Bara, ostaci neolitskog
materijala pronadjeni na sirem prostoru, razni predmeti poput: eneolitske
sjekire, bodezi, vaze neobicne izrade i sl., svjedoce da je na prostorima
koje danas zahvata barska opstina bilo zivota jos u praistorijsko, ilirsko,
grcko i rimsko doba. Ipak, najveca potvrda toj tezi je 2000. godina stara
maslina, koja se nalazi u mjestu Mirovica, sto na jos jedan nacin svjedoci
da je na podrucju Bara, postojao zivot i prije vise od dva milenijuma. Da je
Bar zaista staro urbano naselje potvrdjuju i nazivi grada: grcki – Antibareos,
rimski - Antibarum te slovenski – Bar.
LEGENDA
Uz morski brijeg, uz samu obalu, koja se prostire od nekadasnjeg
Pristana na obali Bara do Kufina, na ulasku u Pastrovice, nekada
davno pristajale su galije. Njihovi vlasnici, tu su se iskrcavali
da bi razmjenjivali robu i trgovali razne namirnice iz Zete i Crmnice.Tim ustaljenim ritmom zivota,
koji su diktirali trgovci, privikavali su se starosjedioci u
Baru i okolini, nadnicari, ljudi znani i neznani. Tako je bilo sve do vremena,
kada su barskom obalom poceli da krstare gusari iz Ulcinja...
KULTURA
Kroz istoriju i kulturu grada Bara pominju se mnoge znamenite licnosti
koje su svojim djelima i pojavama ostavile neizbrisiv trag u dugogodisnjem
stvaranju toga drevnog grada. Medju najznacajnijim licnostima u
najranijem periodu ili u vrijeme zacetaka grada Bara, pominje se
istorijski vazna licnost knez Vladimir. On je, prema nekim istorijskim
podacima, bio prvi nominalno samostalni vladar knjazevine Duklje –
prve crnogorske drzave, a vrijeme njegove vladavine nazalost nije tacno
utvrdjeno., vec se pominje vremensko razdoblje od 980. – 1016. godine.
Licnost kneza Vladimira, danas se najcesce povezuje sa cuvenim djelom –
„Zivot sv. Vladimira (dukljanskog)“, u kojem je pored ostalog navedena i
Legenda o Vladimiru i Kosari, pisana latinicom na narodnom jeziku.
U toj legendi pored ostalog, navodi se da je ljubav izmedju Vladimira i Kosare –
kcerke makedonskog kralja Samuila, bila veoma nesretana. Naime, prilikom Samuilovog
napada na predio poznatiji kao Precista Krajinska gdje se nalazila prijestonica drzave
Duklje, tadasnji vladar knez Vladimir, spasavajuci narod samovoljno se predao Samuilu.
Vladimir je odmah utamnicen, ali nedugo poslije toga Samuilova kcerka Kosara zaljubljuje
se u Vladimira, te dukljanski knez biva oslobodjen...
nijePRIRODA
Grad Bar se nalazi na jugu Crne Gore. Podrucje koje zahvata barska opstina
smjesteno je izmedju Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Podrucje koje zahvata
opstina Bar iznosi 506 km_, a sa dijelom koji zahvata vodenu povrsinu Skadarskog
jezera (sa barske strane), povrsina iznosi ukupno 633 km_. Centralni dio barskog
podrucja predstavlja planinski masiv Rumije (najvisi vrh 1595 m) sa Sozinom (971 m),
Sutormanom (1185 m) i Lisinjom (1353 m), koji ima dinarski pravac pruzanja i cini prirodnu
granicu izmedju Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Kako je od Otranskih vrata udaljen samo
180 km vazdusne linije, Bar je vodenim putem povezan sa srednjim i istocnim Mediteranom i lukama
svih kontinenata, te mu takva povezanost omogucava krace i neposrednije veze sa svim obalama Sredmozemnog mora...
TURIZAM
* Plaze
Barska obala pruza se od rta Stolac, zaliva Pecin, rta i uvale Canj, koja se nalazi izmedju
hridi Velja ponta i rta Sapavica. U samom Baru gotovo i da nema prave plaze, s obzirom da je veci
dio morske obale pretovoren u lucko pristaniste, pa se na najvecem dijelu obale u Baru nalaze dokovi
za pristup teretnih i putnickih brodova...
* Hoteli
Iako se u odnosu na druge gradove Crnogorskog primorja Bar ne moze bas
pohvaliti brojnim hotelima koji su zbog kvaliteta usluge i zadovoljenja turistickih
standarda savremenih gostiju, ocijenjeni sa 4 ili 5 zvjezdica, u vecini barskih hotela ipak mozete
ugodno provesti ljetnji ili pak zimski odmor...
* Hrana i pice
Na barskoj rivijeri nalazi se veliki broj razlicitih ugostiteljskih objekata
u kojima mozete degustirati, razne vrste slatkih i slanih specijaliteta, tradicionalnih
crnogorskih i mnogobrojnih mediteranskih jela. Supe, corbe, mediteranska variva, riba
spremljenu na vise nacina: kuvana, usoljena, pecena, przena, na zaru..., sve vrste mesa,
slane pite, vocne poslastice, slatki kolaci... i sta jos dodati ovom velikom spisku, koji
vjesto mami zeludac kao i cula mirisa i ukusa, osim da sve to mozete probati ukoliko se
definitivno odlucite da Vas naredni godisnji odmor provedete u Baru...
* Shopping
Kako je Bar poznati crnogorski lucki grad, tako je i broj raznih trgovinskih radnji
u njemu mnogo veci, nego u nekim drugim primorskim gradovima. Najveci i najbolji izbor odjece,
obuce, sportske opreme, prehrambenih artikala... mozete naci u vecini prodavnica koje se nalaze
u samom centru Bara. Sa jedne i druge strane sirokih barskih bulevara, smjestene su radnje u kojima
se najvise i najcesce nalaze odjevni predmeti koje plasiraju svjetski i evropski modni kreatori.
Ukoliko ste nepopravljivi pobornik italijanskih kreatora, onda ce Vas sigurno obradovati informacija
da se u gotovo svim barskim buticima nalaze upravo oni komadi modne odjece koje bi recimo, mogli
da kupite i u Rimu, Milanu, Bariju... Opsirnije
* Rekreacija
U koje god doba godine da postjetite Bar, lako cete poslije prvog dana razgledanja i
upoznavanja grada zakljuciti da je to otovreni grad. Strucnjaci koji se bave socijalnim
odnosima, ali i obicni ljudi, reci ce Vam da je Bar takav bio kroz vjekove, te i da ga
danas krase osobine koje imaju drugi evropski i svjetski centri. U prvom redu u Baru vladaju
skladni medjuljudski odnosi, pa u tom gradu u ljubavi i medjusobnom uvazavaju, zive gradjani
tri vjeroispovijesti: pravoslavne, katolicke i muslimanske. Kao ma koji drugi primorski grad,
Bar je i arhitektonski i urbanisticki, poslednjih decenija XX vijeka stekao
renome pravog mediteranski sredjenog grada...
* Zabava
Za zabavu i odmor turista Bar je veoma interesantno mjesto. Posebno je Bar turistima
zanimljiv u ljetnjem periodu. Duz barske rivijere na 20 – tak plaza, mozete se lijepo odmoriti,
uzivajuci u suncanju i kupanju, odmarajuci na lezaljkama ili lezeci na peskiru u debelom hladu
maslinovih ili borovih drveca. Vas cjelodnevni boravak na plazi pored suncanja i kupanja, mogu udopuniti
i voznja pedalina ili sandolina, koje je moguce veoma jeftino iznajmiti na gotovo skakoj plazi...
* Ture
Kada definitivno odlucite da cete godisnji odmor provesti na Crnogorskom primorju,
i posto odaberete grad u kojem cete boraviti, vaznim se mogu uciniti, odgovori na pitanja:
na koji nacin sto bolje ispuniti vrijeme ili kako sto vise vidjeti i dozivjeti cari i ljepote
Crne Gore. Vecina turista uglavnom se za posjetu nekoj turistickoj destinaciji odluci listajuci
turisticke kataloge, gledajuci fotose divnih predjela putem Interneta, ali ima i onih koji grad
u kojem ce boraviti tokom ljeta, obaberu po nagovoru prijatelja. Ukoliko neki od nabrojanih nacina
bude razlog Vaseg dolaska u Bar, vjerujemo da cete poslije nekoliko ugodno provedenih dana u kupanju
i suncanju na jednoj od 20 – tak barskih plaza, zeljeti da otrkijete i jos neku turisticki uzbudljivu
destinaciju, kako u Baru tako i u njegovoj daljoj ili blizoj oklolini. Pa zasto da ne, rekli bi oni koji
uvijek stavljaju znak jednakosti izmedju relaksacije i avanture. Zaista i Vi mozete sebi kreirati takav
odmor, koji vjerujte, ne iziskuje puno truda...
* Manifestacije
* Crkve, manastiri, dzamije
Iako u odnosu na druge primorske gradove u Baru nema spomenika koji su
radjeni poput kotorskih ili risanskih palaca, tivatskih ljetnjikovaca, budvanske
i hercegnovske Citadele ili Kanli kule, Bar se ipak moze pohvaliti dosta velikim
brojem vjerskih spomenika koji svjedoce da su vjekovima na teritoriji toga grada,
u miru i slozi zivjele tri konfesije: pravoslavna, katolicka i muslimanska..
ULCINJ
ISTORIJA
Prema istorijskim podacima Ulcinj je sigurno jedan od najstarijih gradova na
Jadranskom primorju. Smatra se da je Ulcinj je star vise od 2.000 godina. Na
ovom podrucju vjekovima su se sudarale kulture Orijenta i
Zapada sto se, po bogatstvu istorijskog nasljedja, osjeca na svakom koraku.
Kako se tragovi prvih naseobina u Ulcinju javaljaju jos u V vijeku p.n.e.,
smatra se da su Ulcinj osnovali Iliri, narod indoevropskog porijekla. U vrijeme
slobodne ilirske drzave Ulcinj dozivljava i najveci procvat. Prvobitno ime Ulcinja
bilo je Kolhinijum, a dobio ga je po Kolhidjanima (plemenu grckog porijekla), za koje
se smatra da su osnivaci starog Ulcinjskog jezgra.
Ulcinjom do 163. godine p.n.e., vlada ilirsko pleme Olcinijatas, koje u II vijeku p.n.e.,
pokoravaju Rimljani, te drevni Colchinijum, postaje Olcinijum. Za vrijeme rimske imperije
Ulcinj dobija status grada sa narocitim privilegijama (Opida civijum romanorum), da bi kasnije
Ulcinj postao i grad sa samostalnim statusom odnosno – Municipija. Nakon podjele Rimskog carstva
Ulcinj pripada provinciji Prevalis, koja je bila sastavni
dio Istocnog carstva, a stanovnistvo postaje hriscansko....
LEGENDA
Kao sto su mnoge drzave, mjesta ili gradovi
prepoznatljivi po istorijskim dogadjajima,
slavnim licnostima, po bajkama ili pricama,
tako se i i za Ulcinj i Ulcinjane vezu razne,
ali najcesce gusarske price.
Kroz istoriju, Ulcinj je dugo vjekova bio poznato
gusarsko gnijezdo. Grad su pocev od XIV vijeka poceli
da naseljavaju gusari iz Malte, Tunisa i Alzira. Obalni dio, od
danasnjeg Ulcinja pa sve do Kotora, bio je piratsko utociste. Gusari su,
posebno tokom XVII I XVII vijeka, predstavljali strah i trepet na moru.
Piratske bande toliko su bile ojacale da su iz dana napadale razne trgovacke
brodove koji su plovili pod raznim zastavama, pljackali ih i hitro uplovljavali
u svoje zaklone koje su pravili duz citave ulcinjske obale.
Najvecu stetu od opasnih napada gusarskih zapovjednika medju kojima su bili
najpoznatiji braca Karamindzoja, Lika Ceni, Ali hodza, Uluc Alija i dr., pretrpjela je mletacka flota.
Osim upada i pljacke po trgovackim brodovima, ulcinjski pirati bili su poznati
i po trgovini crnim robljem. Zbog te cinjenice veliki dio stanovnista
u Ulcinju bili su crnci iz raznih africkih zemalja.
.. Opsirnije
KULTURA
Ulcinj je jedan od najstarijih gradova na jadranskog obali koji oko
dvadeset pet vjekova prkosno odolijeva zubu vremenu. Kroz vijekovima
natalozene razlicitosti kultura i civilizacija stopljenih u jednu cjelinu,
Ulcinj je nalik malom raju na zemlji, vanvremenski isklesan u vjekovima krvavih borbi,
prkosa, ponosa i ljubavi svih onih koji su ovo mjesto posjetili bar jednom u zivotu.
Najraniji tragovi vode do praistorijskog vremena kad je Ulcinj pripadao Ilirima, narodu
indoevropskog porijekla. Grad cije su zidine cesto rusene u ratovima isto su tako brzo i
obnavljane od strane svih onih koji su zbog izuzetne ljepote ovog drevnog grada pronalazili
svoj mir u njemu, izgradjujuci sebi utvrdjenja i recidencije. Drveni Colchinium ili Olcinium,
kako se u vrijeme grcke i rimske imperije, Ulcinj zvao, pominje se u pisanim izvorima kod
Plinija Starijeg u djelu „Naturalis historiae“, a u svojim djelima Ulcinj spominje i Tit Livije.
U najranijem periodu za kulturno – istorijski razvitak Ulcinja veze se ime vizantijskog cara Justilijana.
On je Ulcinj obnavljao i pravio utvrdjenja, a poslije perioda njegove vladavine nakon godine 1100.,
isto su cinili i poznati vladari koji su upravljali jednim dijelom tadasnje
Crne Gore, i Primorja kao sto su: Nemanjici, Balsici, Mlecani i Turci.
..
PRIRODA
Svojim polozajem Ulcinj zauzima krajnji juzni dio Jadranskog primorja, a nalazi
se u jugoistocnom dijelu Crne Gore. Zbog izrazitih prirodnih i geografskih karakteristika
Ulcinj sa okolinom pripada ivicnoj suptropskoj zoni evropskog sredozemlja.
Juznim dijelom u duzini od 30 kilometara Ulcinj izlazi na Jadransko more, a na istocnom dijelu
nalazi se rijeka Bojana. U centralnom dijelu Ulcinja je Sasko jezero,
a u zalivu Ulcinj je zagradjen masivom planine Rumije.
Sa blizu 20 km plaza, od toga 15 km finih pjescanih, sa preko 6000 h obradivog zemljista,
maslinjacima od oko 88.000 stabala, ljekovitim svojstvima pijeska, blata i mineralne sumporne vode
(kojima su najvise ocjene dali eminentni domaci i strani strucnjaci i instituti), Ulcinj predstavlja
respektabilan ekonomsko-turisticki potencijal za razvoj svih vrsta turizma (elitnog, nautickog
i zdravstvenog), te poljoprivrede kao komparativne grane.
Povrsina od 255 km² koju cini Ulcinj sa okolinom, jedinstven je primjer nesvakidasnje ljepote:
beskrajnih pjesacanih plaza, azurno plavog mora, rijeka, jezera, planina i bujne vegetacije...
TURIZAM
* Plaze
Kada su plaze u pitanju, Ulcinj sa okolinom, i van granica
Crne Gore, prepoznatljiv je po karakteristicnim veoma dugim i lijepim
plazama, i jedinstvenim sitnim pijeskom nalik brasnu.
Ulcinjska obala dugacka je 32, 70 km, od cega plazama pripada 18, 10 km.
Najljepse i najvece su pjeskovite plaze kojima pripada 14, 40 km. Medju brojnim
plazama (ima ih oko 25), svojom ljepotom, velicinom i okolnim ambijentom isticu
se iskljucivo pjescane plaze: Velika plaza, Mala plaza, Ada Bojana, kao i plaze duz Borove sume i Valdanosa.
Ulcinj se prevashodno posjecuje zbog sunca, mora i pjescanih plaza. Te,
kako su mnogi posjetioci istakli „Bogom dane plaze“, sastavljene od najsitnijih
zrnaca sivkastog i toplog pijeska. Toplo, cisto i bistro more cija je providnost
od 56 m izmjerena kod Ulcinja, najveca na Jadranu, uz blagu primorsku klimu, neodoljiv su motiv za svakog turistu.
Poznato je da je po pitanju klime, zbog veoma malog broja tropskih dana,
Ulcinj najpozeljniji grad za odmor na Crnogorskom primorju.
Najvisa izmjerena temperatura vazduha ljeti dostize 38 stepeni Celzijusovih,
dok je prosjecna – 25, 2 stepena.U toku ljetnjih mjeseci sunce grije i do 11, 5 sati dnevno.
Sezona suncanja i kupanja traje skoro 6 mjeseci (od maja do oktobra).
Oni koji su pohodili ulcinjske plaze i koji su im ostali vjerni dugi niz godina,
iznoseci svoje impresije, konstatuju kako je boravak na tim plazama istinski dozivljaj „raja na zemlji“...
* Hoteli
Osim lijepih i dugih pjesacanih plaza koje se prostoru
duz citave ulcinjske obale, grad Ulcinj, koji svojim izgledom i
turistickim potencijalom objedinjuje turizam, istoriju, kulturu i raznovrsnu
ugostiteljsko - turisticku ponudu, nudi Vam i nekoliko lijepo uredjenih gradskih i
prigradskih hotela. Prema misljenu Komisije za kvalitet i standardizaciju turisticke
ponude u Crnoj Gori, tri od dvanaest, ulcinjskih hotela posjeduju 3 turisticke zvjezdice.
To su hoteli: „Dvori Balsica“, hotel „Galeb“ te „Imperijal“. Sa 2 zvjezdice u Ulcinju ima 7
hotela: Turisticko naselje „Ada Bojana“, hotel „Aida“, hotel „Albatros, hotel „London“„Olimpik“,
„Otrant“, te Turisticko naselje „ Velika plaza“. Dva ulcinjska hotela: „Bellvue“ kao i hotel „Lido“
sa bungalovima, ocijenjeni su sa 1 zvjezdicom za kvalitet ponude.
Kada je u pitanju turizam kao privredna grana, onda se njegov razvoj u Ulcinju najvise ogleda kroz
hotelsko – turisticko preduzece „Ulcinjska rivijera“. To preduzece svoje aktivnosti zapocelo je u
starom hotelu „Galeb“ (na cijem se mjestu i danas nalazi istoimeni renovirani objekat), jos prije
gotovo jednog vijeka, kada su se u Ulcinju pojavili prvi turisti.
.. Opsirnije
* Hrana i pice
Ni ljepseg podrucja, ni ukusnije hrane, rekli bi gurmani, koji su makar jednom posjetili
Ulcinj i njegove cuvene i nadaleko poznate restorane kakvi su riblji restoran na Adi Bojani
„Kosuta Barakuda“ , „San Marino“ ili restoran „Misko“. Ni sami ne mozete zamisliti koliko
mirisa i ukusa, raznoraznih jela pripremljenih na orijentalni ili na nacin kako su to spremale
stare Crnogorke, ili spremljenih po najnovijim recepturama svjetskih kulinara, mozete probati
u ulcinjskim hotelima, restoranima ili na otvorenim bastama ili terasama.
Dobro upuceni u „ male tajne velikih majstora kuhinje“, savjetovace Vas da je najbolje da prvih
nekoliko dana Vaseg odmora u Ulcinju degustirate nesto tipicno crnogorsko: kao aperitiv - domacu
lozu, spravljenu od najkvalitetnije sorte vinove loze. Uz takav aperitiv, oni koji su cesti gosti
Crnogorskog primorja znaju, da najbolje prija kriska dobro susenog sira ili sira iz ulja, sto je nezaobilazan dio menija.
* Shopping
S obzirom na raznovrsnost ponude i veliki izbor razlicitih vrsta trgovackih djelatnosti,
koje danas postoje u Ulcinju, taj grad se ne samo zbog svoje bogate trgovacke tradicije, koja
se vjekovima oslanjala na razvoj pomorstva u ovim krajevima, razvio u grad koji osim po turizmu
smatraju i gradom trgovine. O tim karakteristikama grada danas svjedoce mnogi ducani u kojima se
prodaju razne vrtse suvenira, predmeta koji pronose duh orijenta. Radnji u kojima se moze kupiti
srebrni posluzavnik, mala tacna, bakarni ili neki drugi ibrik, klasicna turska dzezvica za kavu
ili neki drugi simpaticni predmet, u Starom ali i novom dijelu Ulcinja ima veoma mnogo. Takodje,
u Ulcinju je i nekada, pa i do danas je ostalo razvijeno, zanatstvo. U zanatskim radnjama mozete
kupiti predmete od koze, skaja, neke vrtse najfinijeg platna, svile ali ipak najveci je broj juvelirnica.
Ulcinjski zlatari su nadaleko cuveni, ne samo po kvalitetu izrade vrijednog nakita od zlata, bijelog zlata,
srebra ili platine, vec i po pristupacnim cijenama.
* Rekreacija
Dovoljno je stici u Ulcinj i vec pomisliti kako je samo jedan pogled na ovaj drevni grad dovoljna
rekreacija za jedan citav vreli ljetnji dan. Medjutim, kada se upustite u razgledanje grada i okoline
shvatite da je u Ulcinju potrebno provesti jos nekoliko dana da bi ga potpuno upoznali ili uzivali u
njegovom Starom gradu, njegovim plazama, etno kafanama, ducanima ili pijacama. Ukoliko se za Ulcinj
opredijelite iskljucivo turisticki, tesko, da cete, tako lako odoljeti duhu Orijenta a da se na nekoliko
sati ne udaljite sa Vase omiljene plaze, iz hotela u kojem ste odsjeli ili sa terase privatnog apartmana
odakle gledate na grad... Mozda bas u trenutku kada vodite neki lijepi razgovor sa voljenom osobom, ili
ispijate predivnu tursku kafu, koju vjeste domacice pripremaju u bakarnim ibricima i sipaju u veoma male
solje, Vas pogled odluta i odlucite da se rekreirate setnjom kroz Stari ulcinjski grad ili kroz obliznje staro ulcinjsko jezgro... * Zabava
Isto toliko koliko plijeni svojim izgledom, vjekovnom tradicijom, kulturno prepoznatljivim identitetom,
Ulcinj ne zaostje ni na planu bogate zabavne ponude i relaksacije koja ga svrstava u primorska mjesta ekstra
kvaliteta. Posebno u ljetnjem periodu, Ulcinj vrvi od raznih zabavnih priredbi koje se iz dana u dan spontano
organizuju u ulcinjskim restoranima, kafeima, hotelima, na otvorenim terasama, plazama i u plaznim barovima.
Simpaticni i uvijek nasmijani Ulcinjani, svoj vedri duh i gostoprimstvo nesebicno dijele sa turistima.
Osim na vise od 20 plaza, gdje se svakodnevno gosti i posjetioci Ulcinja kupaju, suncaju i zabavljaju na razlicite
nacine, slicne mogucnosti za ljetnji odmor pruzaju i skrovita mjesta poput ulcinjskih zalova i hridi, koje obicno
koriste lijeni naturisti, koji zele istinsku intimu ili oni koji ne vole bucna mjesta ili guzve na plazama.
* Ture
U jednom egzoticnom primorskom mjestu kao sto je Ulcinj, ne mozete odmah saznati sta ce Vas vise privuci,
i na koju stranu ce Vas odvesti njegove cari. U prvi mah moze Vam se uciniti da Vas mami „orjentalna plima“, koja
Vas dovodi u male sokake, na gradske bedeme ili trgove, te tako lutajuci od Starog grada do Starog Ulcinja,
pomislite da jedan dan traje vjecnost, a Vase upoznavnaje sa ovim gradom moze se uciniti duzim od vijeka. S
druge strane Ulcinj plijeni eksluzivnoscu, necim sto malo koja zemlja moze zahvaliti na velikom prirodnom daru –
naturistickim ostrvom Ada Bojana.
Cim odlucite da se Vas odmor u Ulcinju nece svesti samo na kupanje i suncanje, vec se uvjerite kako se u ovom gradu
zaista treba prepustiti svim mogucim uzicima, Vase zadovoljstvo mjestom u kojem boravite, pocinje da prerasta
u istinsku emociju, koja tesko da ce biti tek obican dozivljaj.
..
* Manifestacije
* Crkve, manastiri, dzamije
Grad Ulcinj je zaista bogat kulturno – istorijskim spomenicima, koji su
posebno, tokom ljetnjeg perioda izuzetno posjeceni, a koji danas predstavljaju
pravu kulturnu riznicu tog drevnog grada.
Prema istorijskim podacima Ulcinj je sigurno jedan od najstarijih gradova na
Jadranskom primorju. Smatra se da je Ulcinj je star vise od 2.000 godina. Na
ovom podrucju vjekovima su se sudarale kulture Orijenta i
Zapada sto se, po bogatstvu istorijskog nasljedja, osjeca na svakom koraku.
Kako se tragovi prvih naseobina u Ulcinju javaljaju jos u V vijeku p.n.e.,
smatra se da su Ulcinj osnovali Iliri, narod indoevropskog porijekla. U vrijeme
slobodne ilirske drzave Ulcinj dozivljava i najveci procvat. Prvobitno ime Ulcinja
bilo je Kolhinijum, a dobio ga je po Kolhidjanima (plemenu grckog porijekla), za koje
se smatra da su osnivaci starog Ulcinjskog jezgra.
Ulcinjom do 163. godine p.n.e., vlada ilirsko pleme Olcinijatas, koje u II vijeku p.n.e.,
pokoravaju Rimljani, te drevni Colchinijum, postaje Olcinijum. Za vrijeme rimske imperije
Ulcinj dobija status grada sa narocitim privilegijama (Opida civijum romanorum), da bi kasnije
Ulcinj postao i grad sa samostalnim statusom odnosno – Municipija. Nakon podjele Rimskog carstva
Ulcinj pripada provinciji Prevalis, koja je bila sastavni
dio Istocnog carstva, a stanovnistvo postaje hriscansko....
LEGENDA
Kao sto su mnoge drzave, mjesta ili gradovi
prepoznatljivi po istorijskim dogadjajima,
slavnim licnostima, po bajkama ili pricama,
tako se i i za Ulcinj i Ulcinjane vezu razne,
ali najcesce gusarske price.
Kroz istoriju, Ulcinj je dugo vjekova bio poznato
gusarsko gnijezdo. Grad su pocev od XIV vijeka poceli
da naseljavaju gusari iz Malte, Tunisa i Alzira. Obalni dio, od
danasnjeg Ulcinja pa sve do Kotora, bio je piratsko utociste. Gusari su,
posebno tokom XVII I XVII vijeka, predstavljali strah i trepet na moru.
Piratske bande toliko su bile ojacale da su iz dana napadale razne trgovacke
brodove koji su plovili pod raznim zastavama, pljackali ih i hitro uplovljavali
u svoje zaklone koje su pravili duz citave ulcinjske obale.
Najvecu stetu od opasnih napada gusarskih zapovjednika medju kojima su bili
najpoznatiji braca Karamindzoja, Lika Ceni, Ali hodza, Uluc Alija i dr., pretrpjela je mletacka flota.
Osim upada i pljacke po trgovackim brodovima, ulcinjski pirati bili su poznati
i po trgovini crnim robljem. Zbog te cinjenice veliki dio stanovnista
u Ulcinju bili su crnci iz raznih africkih zemalja.
.. Opsirnije
KULTURA
Ulcinj je jedan od najstarijih gradova na jadranskog obali koji oko
dvadeset pet vjekova prkosno odolijeva zubu vremenu. Kroz vijekovima
natalozene razlicitosti kultura i civilizacija stopljenih u jednu cjelinu,
Ulcinj je nalik malom raju na zemlji, vanvremenski isklesan u vjekovima krvavih borbi,
prkosa, ponosa i ljubavi svih onih koji su ovo mjesto posjetili bar jednom u zivotu.
Najraniji tragovi vode do praistorijskog vremena kad je Ulcinj pripadao Ilirima, narodu
indoevropskog porijekla. Grad cije su zidine cesto rusene u ratovima isto su tako brzo i
obnavljane od strane svih onih koji su zbog izuzetne ljepote ovog drevnog grada pronalazili
svoj mir u njemu, izgradjujuci sebi utvrdjenja i recidencije. Drveni Colchinium ili Olcinium,
kako se u vrijeme grcke i rimske imperije, Ulcinj zvao, pominje se u pisanim izvorima kod
Plinija Starijeg u djelu „Naturalis historiae“, a u svojim djelima Ulcinj spominje i Tit Livije.
U najranijem periodu za kulturno – istorijski razvitak Ulcinja veze se ime vizantijskog cara Justilijana.
On je Ulcinj obnavljao i pravio utvrdjenja, a poslije perioda njegove vladavine nakon godine 1100.,
isto su cinili i poznati vladari koji su upravljali jednim dijelom tadasnje
Crne Gore, i Primorja kao sto su: Nemanjici, Balsici, Mlecani i Turci.
..
PRIRODA
Svojim polozajem Ulcinj zauzima krajnji juzni dio Jadranskog primorja, a nalazi
se u jugoistocnom dijelu Crne Gore. Zbog izrazitih prirodnih i geografskih karakteristika
Ulcinj sa okolinom pripada ivicnoj suptropskoj zoni evropskog sredozemlja.
Juznim dijelom u duzini od 30 kilometara Ulcinj izlazi na Jadransko more, a na istocnom dijelu
nalazi se rijeka Bojana. U centralnom dijelu Ulcinja je Sasko jezero,
a u zalivu Ulcinj je zagradjen masivom planine Rumije.
Sa blizu 20 km plaza, od toga 15 km finih pjescanih, sa preko 6000 h obradivog zemljista,
maslinjacima od oko 88.000 stabala, ljekovitim svojstvima pijeska, blata i mineralne sumporne vode
(kojima su najvise ocjene dali eminentni domaci i strani strucnjaci i instituti), Ulcinj predstavlja
respektabilan ekonomsko-turisticki potencijal za razvoj svih vrsta turizma (elitnog, nautickog
i zdravstvenog), te poljoprivrede kao komparativne grane.
Povrsina od 255 km² koju cini Ulcinj sa okolinom, jedinstven je primjer nesvakidasnje ljepote:
beskrajnih pjesacanih plaza, azurno plavog mora, rijeka, jezera, planina i bujne vegetacije...
TURIZAM
* Plaze
Kada su plaze u pitanju, Ulcinj sa okolinom, i van granica
Crne Gore, prepoznatljiv je po karakteristicnim veoma dugim i lijepim
plazama, i jedinstvenim sitnim pijeskom nalik brasnu.
Ulcinjska obala dugacka je 32, 70 km, od cega plazama pripada 18, 10 km.
Najljepse i najvece su pjeskovite plaze kojima pripada 14, 40 km. Medju brojnim
plazama (ima ih oko 25), svojom ljepotom, velicinom i okolnim ambijentom isticu
se iskljucivo pjescane plaze: Velika plaza, Mala plaza, Ada Bojana, kao i plaze duz Borove sume i Valdanosa.
Ulcinj se prevashodno posjecuje zbog sunca, mora i pjescanih plaza. Te,
kako su mnogi posjetioci istakli „Bogom dane plaze“, sastavljene od najsitnijih
zrnaca sivkastog i toplog pijeska. Toplo, cisto i bistro more cija je providnost
od 56 m izmjerena kod Ulcinja, najveca na Jadranu, uz blagu primorsku klimu, neodoljiv su motiv za svakog turistu.
Poznato je da je po pitanju klime, zbog veoma malog broja tropskih dana,
Ulcinj najpozeljniji grad za odmor na Crnogorskom primorju.
Najvisa izmjerena temperatura vazduha ljeti dostize 38 stepeni Celzijusovih,
dok je prosjecna – 25, 2 stepena.U toku ljetnjih mjeseci sunce grije i do 11, 5 sati dnevno.
Sezona suncanja i kupanja traje skoro 6 mjeseci (od maja do oktobra).
Oni koji su pohodili ulcinjske plaze i koji su im ostali vjerni dugi niz godina,
iznoseci svoje impresije, konstatuju kako je boravak na tim plazama istinski dozivljaj „raja na zemlji“...
* Hoteli
Osim lijepih i dugih pjesacanih plaza koje se prostoru
duz citave ulcinjske obale, grad Ulcinj, koji svojim izgledom i
turistickim potencijalom objedinjuje turizam, istoriju, kulturu i raznovrsnu
ugostiteljsko - turisticku ponudu, nudi Vam i nekoliko lijepo uredjenih gradskih i
prigradskih hotela. Prema misljenu Komisije za kvalitet i standardizaciju turisticke
ponude u Crnoj Gori, tri od dvanaest, ulcinjskih hotela posjeduju 3 turisticke zvjezdice.
To su hoteli: „Dvori Balsica“, hotel „Galeb“ te „Imperijal“. Sa 2 zvjezdice u Ulcinju ima 7
hotela: Turisticko naselje „Ada Bojana“, hotel „Aida“, hotel „Albatros, hotel „London“„Olimpik“,
„Otrant“, te Turisticko naselje „ Velika plaza“. Dva ulcinjska hotela: „Bellvue“ kao i hotel „Lido“
sa bungalovima, ocijenjeni su sa 1 zvjezdicom za kvalitet ponude.
Kada je u pitanju turizam kao privredna grana, onda se njegov razvoj u Ulcinju najvise ogleda kroz
hotelsko – turisticko preduzece „Ulcinjska rivijera“. To preduzece svoje aktivnosti zapocelo je u
starom hotelu „Galeb“ (na cijem se mjestu i danas nalazi istoimeni renovirani objekat), jos prije
gotovo jednog vijeka, kada su se u Ulcinju pojavili prvi turisti.
.. Opsirnije
* Hrana i pice
Ni ljepseg podrucja, ni ukusnije hrane, rekli bi gurmani, koji su makar jednom posjetili
Ulcinj i njegove cuvene i nadaleko poznate restorane kakvi su riblji restoran na Adi Bojani
„Kosuta Barakuda“ , „San Marino“ ili restoran „Misko“. Ni sami ne mozete zamisliti koliko
mirisa i ukusa, raznoraznih jela pripremljenih na orijentalni ili na nacin kako su to spremale
stare Crnogorke, ili spremljenih po najnovijim recepturama svjetskih kulinara, mozete probati
u ulcinjskim hotelima, restoranima ili na otvorenim bastama ili terasama.
Dobro upuceni u „ male tajne velikih majstora kuhinje“, savjetovace Vas da je najbolje da prvih
nekoliko dana Vaseg odmora u Ulcinju degustirate nesto tipicno crnogorsko: kao aperitiv - domacu
lozu, spravljenu od najkvalitetnije sorte vinove loze. Uz takav aperitiv, oni koji su cesti gosti
Crnogorskog primorja znaju, da najbolje prija kriska dobro susenog sira ili sira iz ulja, sto je nezaobilazan dio menija.
* Shopping
S obzirom na raznovrsnost ponude i veliki izbor razlicitih vrsta trgovackih djelatnosti,
koje danas postoje u Ulcinju, taj grad se ne samo zbog svoje bogate trgovacke tradicije, koja
se vjekovima oslanjala na razvoj pomorstva u ovim krajevima, razvio u grad koji osim po turizmu
smatraju i gradom trgovine. O tim karakteristikama grada danas svjedoce mnogi ducani u kojima se
prodaju razne vrtse suvenira, predmeta koji pronose duh orijenta. Radnji u kojima se moze kupiti
srebrni posluzavnik, mala tacna, bakarni ili neki drugi ibrik, klasicna turska dzezvica za kavu
ili neki drugi simpaticni predmet, u Starom ali i novom dijelu Ulcinja ima veoma mnogo. Takodje,
u Ulcinju je i nekada, pa i do danas je ostalo razvijeno, zanatstvo. U zanatskim radnjama mozete
kupiti predmete od koze, skaja, neke vrtse najfinijeg platna, svile ali ipak najveci je broj juvelirnica.
Ulcinjski zlatari su nadaleko cuveni, ne samo po kvalitetu izrade vrijednog nakita od zlata, bijelog zlata,
srebra ili platine, vec i po pristupacnim cijenama.
* Rekreacija
Dovoljno je stici u Ulcinj i vec pomisliti kako je samo jedan pogled na ovaj drevni grad dovoljna
rekreacija za jedan citav vreli ljetnji dan. Medjutim, kada se upustite u razgledanje grada i okoline
shvatite da je u Ulcinju potrebno provesti jos nekoliko dana da bi ga potpuno upoznali ili uzivali u
njegovom Starom gradu, njegovim plazama, etno kafanama, ducanima ili pijacama. Ukoliko se za Ulcinj
opredijelite iskljucivo turisticki, tesko, da cete, tako lako odoljeti duhu Orijenta a da se na nekoliko
sati ne udaljite sa Vase omiljene plaze, iz hotela u kojem ste odsjeli ili sa terase privatnog apartmana
odakle gledate na grad... Mozda bas u trenutku kada vodite neki lijepi razgovor sa voljenom osobom, ili
ispijate predivnu tursku kafu, koju vjeste domacice pripremaju u bakarnim ibricima i sipaju u veoma male
solje, Vas pogled odluta i odlucite da se rekreirate setnjom kroz Stari ulcinjski grad ili kroz obliznje staro ulcinjsko jezgro... * Zabava
Isto toliko koliko plijeni svojim izgledom, vjekovnom tradicijom, kulturno prepoznatljivim identitetom,
Ulcinj ne zaostje ni na planu bogate zabavne ponude i relaksacije koja ga svrstava u primorska mjesta ekstra
kvaliteta. Posebno u ljetnjem periodu, Ulcinj vrvi od raznih zabavnih priredbi koje se iz dana u dan spontano
organizuju u ulcinjskim restoranima, kafeima, hotelima, na otvorenim terasama, plazama i u plaznim barovima.
Simpaticni i uvijek nasmijani Ulcinjani, svoj vedri duh i gostoprimstvo nesebicno dijele sa turistima.
Osim na vise od 20 plaza, gdje se svakodnevno gosti i posjetioci Ulcinja kupaju, suncaju i zabavljaju na razlicite
nacine, slicne mogucnosti za ljetnji odmor pruzaju i skrovita mjesta poput ulcinjskih zalova i hridi, koje obicno
koriste lijeni naturisti, koji zele istinsku intimu ili oni koji ne vole bucna mjesta ili guzve na plazama.
* Ture
U jednom egzoticnom primorskom mjestu kao sto je Ulcinj, ne mozete odmah saznati sta ce Vas vise privuci,
i na koju stranu ce Vas odvesti njegove cari. U prvi mah moze Vam se uciniti da Vas mami „orjentalna plima“, koja
Vas dovodi u male sokake, na gradske bedeme ili trgove, te tako lutajuci od Starog grada do Starog Ulcinja,
pomislite da jedan dan traje vjecnost, a Vase upoznavnaje sa ovim gradom moze se uciniti duzim od vijeka. S
druge strane Ulcinj plijeni eksluzivnoscu, necim sto malo koja zemlja moze zahvaliti na velikom prirodnom daru –
naturistickim ostrvom Ada Bojana.
Cim odlucite da se Vas odmor u Ulcinju nece svesti samo na kupanje i suncanje, vec se uvjerite kako se u ovom gradu
zaista treba prepustiti svim mogucim uzicima, Vase zadovoljstvo mjestom u kojem boravite, pocinje da prerasta
u istinsku emociju, koja tesko da ce biti tek obican dozivljaj.
..
* Manifestacije
* Crkve, manastiri, dzamije
Grad Ulcinj je zaista bogat kulturno – istorijskim spomenicima, koji su
posebno, tokom ljetnjeg perioda izuzetno posjeceni, a koji danas predstavljaju
pravu kulturnu riznicu tog drevnog grada.
PODGORICA
ISTORIJA
Podgorica je jedna od najstarijih naseobina na ovom dijelu Balkana.
Velika prirodna bogatstva, izuzetno dobar geostrateški položaj, i plodno
zemljište, uslovili su pojavu i razvitak naselja još u ranom periodu praiistorijske dobi.
Tokom svoje duge istorije ona je proživjela i preživjela krupne doga_aje i potrese.
Nekoliko puta ime grada je mijenjano: od Birziminijuma i Alate u robovlasni?kom poretku,
preko predfeudalnog – Ribnica, te feudalnog, našeg i turskog, Podgorica, sve do 1946 kada
je ponijela ime Josipa Broza – Tita, tadašnjeg revolcuionara i predsjednika SFRJ i dobila
naziv Titograd. 1992 godine Titogradu je vra?eno ime Podgorica, koje i danas nosi.
KULTURA
Iako oskudni, nau?ni podaci o prvim civilizacijama na današnjoj teritoriji Podgorice,
svjedok su uvijek aktuelnog toposa kada je kutura na ovim prostorima u pitanju.
Najstariji ostaci kulture pripadaju mla_em neolitu i nalaze se na lokalitetima Šobaji?i,
Trijeba? i Šteci, dok se ostaci iz bronzanog doba mogu prona?i na Medvje_oj glavi,
Rogamskim stranama, i Tuzima. Za ovaj period se vezuju i prva primitivna utvr_enja –
gradine – koja mogu biti interesantna svima onima koje interesuje sam za?etak
civilizacije na ovim podri?ijima. Ekstezivna arheološka iskopavanja, pogotovo na
podru?ijima Gostilja, gdje je otkrivena nekropola, potom ona u Tuzima, Momiši?ima
i u Zeti daju dovoljno podataka za pra?enje svih kulturnih manifestacija u istoriji
i razvoju ilirske zajednice i njihovog asimiliranja sa razli?itim narodima, na ovom
podru?iju. Pleme Leabeati, o kojima smo ve? govorili, našli su se pod uticajem helenizma
i Rima, a nešto kasnije Kelta, Avara i Slovena. Istraživanjima ilirskih utvr_enih naselja
došlo se do vrijednih podataka o tadašnjem na?inu života i gra_evinama; od posebne vrijednosti
su fragmentovane keramike iz tog perioda.
SAKRALNI OBJEKTI
U crkvi su sa?uvane freske koje datiraju iz XVI vijeka ali je usled burne prošlosti
grada samih rukopisa i ikona sa?uvano vrlo malo, iako se pouzdano zna da je crkva
bila bogata riznica. Po formi veoma specifi?na, crkva svetog _or_a postaje jedan od
najdugovje?nijih svjedoka istorije grada. Pored nje u okolini Podgorice nalazi se
još nekoliko starijih sakralnih objekata, poput crkve u Ssrpskoj, manjem zetskom selu,
koja je prilikom svog osve?enja bila svjedok i zarobljavanja rodona?elnika dinastije
Petrovi? – Danila Š?ep?evi?a Petrovi?a. 1709. godine odlu?ni vladika Danilo, koji je
pokrenuo istragu poturica, na prevaru je uhva?en u ovoj crkvi, a ovaj doga_aj u Gorskom
vijencu opisao je Petar II Petrovi? Njegoš („Spuštavah se ja niz vaše uže, umalo se uže
ne pretrže“). Srednjevjekovna hriš?anska umjetnost, pod pritiskom Otomanske imperije i
islamizacije o?uvala se i ponajbolje u arhitekturi i slikarstvu ovakvih malih crkava.
Pojedini manastiri i crkveni objekti izuzetno su živopisani, a me_u njima u okolini
Podgorice nalaze se Manastir ?elija Piperska, potom nešto sjevernije
Manastir Duga, i Manastir Ždrebaonik.
PRIRODA
Podgorica se nalazi na južnoj polovini sjevernog umjerenog pojasa, na dodiru
Mediteranske kontinentalne klime. Otvorena prema subtropskom klimatskom pojasu
u njoj dominira blaga jadranska subtropska klima. Smještena na najve?oj
crnogorskoj ravnici nalazi se na sastavu triju rijeka: Mora?e, Ribnice i Zete.
Nagla urbanizacija gradova u XX vijeku dovela je do toga da se velike i moderne
naseobine formiraju upravo na ovakvom geografskom prostoru, koji omogu?ava
dobru vezu sa drugim gradovima i ima uslove za poljoprivrednu i industrijsku
proizvodnju u neposrednom okruženju.
Pogled prema jugozapadu vodi do Lov?ena na ?ijem se na vrhu nalazi mauzolej
na najve?oj nadmoskorskoj visini na svijetu. Prema jugu Sozina i Rumija, bogato
Skadarsko jezero i mediteransko sunce, na istoku goli vrhovi Prokletija prekriveni
ledom i snijegom ve?i dio godine. Virovi i brzaci Mora?e kroz tijesne strane Platija,
visoke i do hiljadu metara, Podgoricu, uzanim prolazom, vežu sa sjeverom. Prema zapadu,
dolina Zete i slavna istorija.
SPOMENICI KULTURE - STARI GRADOVI
Medun
Na 12 kilometara sjeveroisto?no od Podgorice nalazi se, nekada utvr_eni
grad ilirskog plemena Labeata – Medeon ili Meteon. Podignut u III ili IV
vijeku naše ere Medun, kako se danas naziva, izrastao je u važno uporište
i predstražu združenih ilirskih plemena u borbi protiv nadolaze?eg rimskog osvaja?a...
Duklja
Na uš?u Zete u Mora?u, na svega 3 kilometra od Podgorice intersenatne su
iskopine i razvaline starog grada Duklje, Doclea, Dioclea. Razorena od strane
Gota u poznom V vijeku, i pogo_ena zemoljotresom tridesetak godina kasnije,
Duklja, za razliku od Meduna nije prerasla u srednjevjekovnu, a samim tim i
savremenu naseobinu. Kao veliko naselje ilirskog plemena Dokleata,
pod Rimljanima je izrasla u najnapredniji grad današnje Crne Gore.
TURIZAM
Iako je donedavno bio više tranzitni a manje turisti?ki centar,
Podgorica danas, kao jedna od evropskih prestonica samom tom svojom
osobinom prerasta u predmet interesovanja turisti?ke populacije. Dobra
infrastrukturna povezanost sa jedne strane sa obalom, a i sa sjevernim
dijelom Crne Gore, Podgoricu stavlja u red crnogorskih gradova za kojim se
odlu?uje sve više turista, koji tradicionalno preferiraju tople plaže i sniježne vrhove.
Automobilom do mora se danas stiže kroz 40 minuta u koliko se odlu?ite za južni dio obale,
posebno za Sutomore i Bar. Brzi put kroz Zetsku ravnicu i novi velelepni
tunel Sozinu koja je dugo 5 kilometara danas Podgoricu približava terminu
priobalni grad. Dio puta o kome je rije? u jednoj ta?ki crnogorskog zale_a se
odvaja i za svega 20 minuta dužim putovanjem dolazite do nešto sjevernijih
Petrovca i Budve. Interesantan i živopisan krajolik cetinjske opštine,
kroz koji prolazi drugi magistralni put prema moru, može vas privu?i da
se odlu?ite na put za Kotor, koji se nalazi na dva sata od glavnog grada
starim putem. Do ovog zalivskog bisera možete do?i, tako_e, ukoliko sa
Cetinja si_ete u Budvu, a potom se brzim magistralnim putem, uz o?aravaju?u
sliku obale uputite na sjever. Ako se zna da se Podgorica nalazi i na svega
dvadeset minuta od nacionalnog parka Skadarsko jezero, koje se pruža na
preko 400 km2 onda i sam grad Podgorica dobija na svojoj privla?nosti još više.
* Zabava
Podgorica je, svako ?e priznati, jedan od gradova sa najboljim
no?nim životom u ovom dijelu Evrope. Izvrsni kafi?i, od kojih je nekoliko
njih tematskog tipa, oboga?uju turisti?ki život Podgorice u najve?oj mogu?oj mjeri.
Nijedan posjetilac Podgorice nije ostao ravnodušan posle jedne od vikend
ve?eri u Podgorici... Me_u najpoznatijim u radijusu od svega 300 metara nalaze
se: Greenwich, Buda Bar, Chamelot, Montanaro Jazz, Grand cafe, Fontana, Cuba libre,
Corto malteze, Inter city, Rio grande, Culto, Mr. Good, Soul II Soul, Zulu, Latino bar,
Kandy bar, Pub 111, Picadilly, Bourbon, Torozo i mnogi drugi. U njima se svake ve?eri
okuplja veliki broj mladih uz nerijetko živu svirku i naravno dobro provodi.
* Shopping
Podgori?ani su poznati po probirljivom ukusu kada je u pitanju moda.
Butici u Hercegova?koj, Njegoševoj i ulici Slobode u ponudi imaju najnovije
kolekcije odijela, garderobe, cipela i galanterije poznatih modnih kreatora.
Podgorica obiluje tržnim centrima u kojima možete kupiti najraznovrsnije
proizvode. Što se ti?e odje?e, pored pomenutih butika sa markiranom robom, u
Podgorici se mogu na?i ekskluzivna predstavništva vrhunskih robnih marki. Vašu
želju za rekreacijom možete propratiti izborom nekog sportskog dijela opreme, a
Podgorica ih nudi sve. Ukoliko namjeravte da provedete neko vrijeme na skijalištima
sjeverno od Podgorice u ovom gradu možete na?i i najsavremeniju skijašku opremu, a
posebno se isti?e Elanovo predstavništvo.
* Rekreacija
Podgori?ani su poznati kao veliki ljubitelji sporta pa pored toga
što ga redovno prate, redovno se njime i bave, neko na profesionalnoj a
neko na amaterskoj osnovi. Izuzetno povoljna klima, topli i sun?ani dani,
u najve?oj mjeri doprinose tome da se ovdje ljudi odlu?uju na sportove na
otvorenom. Svakodnevno podgori?kim zelenim površinama i parkovima, a posebno
onim koji se nalazi nedaleko od zgrade Univerziteta, dzogira na stotine ljudi.
Od onih sa svega nekoliko godina života do onih sa gotovo osam decenija, svi se
mogu na?i na trim stazi. Ukoliko vam je ipak bliži neki sport sa loptom poput
fudbala, Podgorica nudi više terena za mali fudbal koji su tokom zime nadkriveni
i postaju tzv. baloni.
Podgorica je jedna od najstarijih naseobina na ovom dijelu Balkana.
Velika prirodna bogatstva, izuzetno dobar geostrateški položaj, i plodno
zemljište, uslovili su pojavu i razvitak naselja još u ranom periodu praiistorijske dobi.
Tokom svoje duge istorije ona je proživjela i preživjela krupne doga_aje i potrese.
Nekoliko puta ime grada je mijenjano: od Birziminijuma i Alate u robovlasni?kom poretku,
preko predfeudalnog – Ribnica, te feudalnog, našeg i turskog, Podgorica, sve do 1946 kada
je ponijela ime Josipa Broza – Tita, tadašnjeg revolcuionara i predsjednika SFRJ i dobila
naziv Titograd. 1992 godine Titogradu je vra?eno ime Podgorica, koje i danas nosi.
KULTURA
Iako oskudni, nau?ni podaci o prvim civilizacijama na današnjoj teritoriji Podgorice,
svjedok su uvijek aktuelnog toposa kada je kutura na ovim prostorima u pitanju.
Najstariji ostaci kulture pripadaju mla_em neolitu i nalaze se na lokalitetima Šobaji?i,
Trijeba? i Šteci, dok se ostaci iz bronzanog doba mogu prona?i na Medvje_oj glavi,
Rogamskim stranama, i Tuzima. Za ovaj period se vezuju i prva primitivna utvr_enja –
gradine – koja mogu biti interesantna svima onima koje interesuje sam za?etak
civilizacije na ovim podri?ijima. Ekstezivna arheološka iskopavanja, pogotovo na
podru?ijima Gostilja, gdje je otkrivena nekropola, potom ona u Tuzima, Momiši?ima
i u Zeti daju dovoljno podataka za pra?enje svih kulturnih manifestacija u istoriji
i razvoju ilirske zajednice i njihovog asimiliranja sa razli?itim narodima, na ovom
podru?iju. Pleme Leabeati, o kojima smo ve? govorili, našli su se pod uticajem helenizma
i Rima, a nešto kasnije Kelta, Avara i Slovena. Istraživanjima ilirskih utvr_enih naselja
došlo se do vrijednih podataka o tadašnjem na?inu života i gra_evinama; od posebne vrijednosti
su fragmentovane keramike iz tog perioda.
SAKRALNI OBJEKTI
U crkvi su sa?uvane freske koje datiraju iz XVI vijeka ali je usled burne prošlosti
grada samih rukopisa i ikona sa?uvano vrlo malo, iako se pouzdano zna da je crkva
bila bogata riznica. Po formi veoma specifi?na, crkva svetog _or_a postaje jedan od
najdugovje?nijih svjedoka istorije grada. Pored nje u okolini Podgorice nalazi se
još nekoliko starijih sakralnih objekata, poput crkve u Ssrpskoj, manjem zetskom selu,
koja je prilikom svog osve?enja bila svjedok i zarobljavanja rodona?elnika dinastije
Petrovi? – Danila Š?ep?evi?a Petrovi?a. 1709. godine odlu?ni vladika Danilo, koji je
pokrenuo istragu poturica, na prevaru je uhva?en u ovoj crkvi, a ovaj doga_aj u Gorskom
vijencu opisao je Petar II Petrovi? Njegoš („Spuštavah se ja niz vaše uže, umalo se uže
ne pretrže“). Srednjevjekovna hriš?anska umjetnost, pod pritiskom Otomanske imperije i
islamizacije o?uvala se i ponajbolje u arhitekturi i slikarstvu ovakvih malih crkava.
Pojedini manastiri i crkveni objekti izuzetno su živopisani, a me_u njima u okolini
Podgorice nalaze se Manastir ?elija Piperska, potom nešto sjevernije
Manastir Duga, i Manastir Ždrebaonik.
PRIRODA
Podgorica se nalazi na južnoj polovini sjevernog umjerenog pojasa, na dodiru
Mediteranske kontinentalne klime. Otvorena prema subtropskom klimatskom pojasu
u njoj dominira blaga jadranska subtropska klima. Smještena na najve?oj
crnogorskoj ravnici nalazi se na sastavu triju rijeka: Mora?e, Ribnice i Zete.
Nagla urbanizacija gradova u XX vijeku dovela je do toga da se velike i moderne
naseobine formiraju upravo na ovakvom geografskom prostoru, koji omogu?ava
dobru vezu sa drugim gradovima i ima uslove za poljoprivrednu i industrijsku
proizvodnju u neposrednom okruženju.
Pogled prema jugozapadu vodi do Lov?ena na ?ijem se na vrhu nalazi mauzolej
na najve?oj nadmoskorskoj visini na svijetu. Prema jugu Sozina i Rumija, bogato
Skadarsko jezero i mediteransko sunce, na istoku goli vrhovi Prokletija prekriveni
ledom i snijegom ve?i dio godine. Virovi i brzaci Mora?e kroz tijesne strane Platija,
visoke i do hiljadu metara, Podgoricu, uzanim prolazom, vežu sa sjeverom. Prema zapadu,
dolina Zete i slavna istorija.
SPOMENICI KULTURE - STARI GRADOVI
Medun
Na 12 kilometara sjeveroisto?no od Podgorice nalazi se, nekada utvr_eni
grad ilirskog plemena Labeata – Medeon ili Meteon. Podignut u III ili IV
vijeku naše ere Medun, kako se danas naziva, izrastao je u važno uporište
i predstražu združenih ilirskih plemena u borbi protiv nadolaze?eg rimskog osvaja?a...
Duklja
Na uš?u Zete u Mora?u, na svega 3 kilometra od Podgorice intersenatne su
iskopine i razvaline starog grada Duklje, Doclea, Dioclea. Razorena od strane
Gota u poznom V vijeku, i pogo_ena zemoljotresom tridesetak godina kasnije,
Duklja, za razliku od Meduna nije prerasla u srednjevjekovnu, a samim tim i
savremenu naseobinu. Kao veliko naselje ilirskog plemena Dokleata,
pod Rimljanima je izrasla u najnapredniji grad današnje Crne Gore.
TURIZAM
Iako je donedavno bio više tranzitni a manje turisti?ki centar,
Podgorica danas, kao jedna od evropskih prestonica samom tom svojom
osobinom prerasta u predmet interesovanja turisti?ke populacije. Dobra
infrastrukturna povezanost sa jedne strane sa obalom, a i sa sjevernim
dijelom Crne Gore, Podgoricu stavlja u red crnogorskih gradova za kojim se
odlu?uje sve više turista, koji tradicionalno preferiraju tople plaže i sniježne vrhove.
Automobilom do mora se danas stiže kroz 40 minuta u koliko se odlu?ite za južni dio obale,
posebno za Sutomore i Bar. Brzi put kroz Zetsku ravnicu i novi velelepni
tunel Sozinu koja je dugo 5 kilometara danas Podgoricu približava terminu
priobalni grad. Dio puta o kome je rije? u jednoj ta?ki crnogorskog zale_a se
odvaja i za svega 20 minuta dužim putovanjem dolazite do nešto sjevernijih
Petrovca i Budve. Interesantan i živopisan krajolik cetinjske opštine,
kroz koji prolazi drugi magistralni put prema moru, može vas privu?i da
se odlu?ite na put za Kotor, koji se nalazi na dva sata od glavnog grada
starim putem. Do ovog zalivskog bisera možete do?i, tako_e, ukoliko sa
Cetinja si_ete u Budvu, a potom se brzim magistralnim putem, uz o?aravaju?u
sliku obale uputite na sjever. Ako se zna da se Podgorica nalazi i na svega
dvadeset minuta od nacionalnog parka Skadarsko jezero, koje se pruža na
preko 400 km2 onda i sam grad Podgorica dobija na svojoj privla?nosti još više.
* Zabava
Podgorica je, svako ?e priznati, jedan od gradova sa najboljim
no?nim životom u ovom dijelu Evrope. Izvrsni kafi?i, od kojih je nekoliko
njih tematskog tipa, oboga?uju turisti?ki život Podgorice u najve?oj mogu?oj mjeri.
Nijedan posjetilac Podgorice nije ostao ravnodušan posle jedne od vikend
ve?eri u Podgorici... Me_u najpoznatijim u radijusu od svega 300 metara nalaze
se: Greenwich, Buda Bar, Chamelot, Montanaro Jazz, Grand cafe, Fontana, Cuba libre,
Corto malteze, Inter city, Rio grande, Culto, Mr. Good, Soul II Soul, Zulu, Latino bar,
Kandy bar, Pub 111, Picadilly, Bourbon, Torozo i mnogi drugi. U njima se svake ve?eri
okuplja veliki broj mladih uz nerijetko živu svirku i naravno dobro provodi.
* Shopping
Podgori?ani su poznati po probirljivom ukusu kada je u pitanju moda.
Butici u Hercegova?koj, Njegoševoj i ulici Slobode u ponudi imaju najnovije
kolekcije odijela, garderobe, cipela i galanterije poznatih modnih kreatora.
Podgorica obiluje tržnim centrima u kojima možete kupiti najraznovrsnije
proizvode. Što se ti?e odje?e, pored pomenutih butika sa markiranom robom, u
Podgorici se mogu na?i ekskluzivna predstavništva vrhunskih robnih marki. Vašu
želju za rekreacijom možete propratiti izborom nekog sportskog dijela opreme, a
Podgorica ih nudi sve. Ukoliko namjeravte da provedete neko vrijeme na skijalištima
sjeverno od Podgorice u ovom gradu možete na?i i najsavremeniju skijašku opremu, a
posebno se isti?e Elanovo predstavništvo.
* Rekreacija
Podgori?ani su poznati kao veliki ljubitelji sporta pa pored toga
što ga redovno prate, redovno se njime i bave, neko na profesionalnoj a
neko na amaterskoj osnovi. Izuzetno povoljna klima, topli i sun?ani dani,
u najve?oj mjeri doprinose tome da se ovdje ljudi odlu?uju na sportove na
otvorenom. Svakodnevno podgori?kim zelenim površinama i parkovima, a posebno
onim koji se nalazi nedaleko od zgrade Univerziteta, dzogira na stotine ljudi.
Od onih sa svega nekoliko godina života do onih sa gotovo osam decenija, svi se
mogu na?i na trim stazi. Ukoliko vam je ipak bliži neki sport sa loptom poput
fudbala, Podgorica nudi više terena za mali fudbal koji su tokom zime nadkriveni
i postaju tzv. baloni.
TIVAT
ISTORIJA
Tivat je prema misljenjima istoricara najmladji
grad u Boki Kotorskoj, pa i na Crnogorskom primorju.
O nazivu grada postoje tri razlicita misljenjima. Jedno
upucuje na to da naziv Tivat potice od imena ilirske kraljice Teute,
koja je osim toga sto je njena prestonica bio Risan, imala i
nekoliko ljetnjikovaca u neposrednoj blizini danasnjeg Tivta. Drugo
objasnjenje upucuje na imena hriscanskih svetaca koja nalikuju
imenu Tivat, npr: sanctus Theudorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus
ili srednjevjekovni nazivi koji poticu iz XII v. - Theudo, Teodo.
Medjutim, veoma cesto se srijece i trece misljenje, koje direktno
pojasnjava, da naziv Tivat potice od keltske rijeci „teuto“ sto znaci grad.
Istorijski poznate cinjenice ukazuju da se na tlu Boke Kotorske,
pa samim tim i u istoriji Tivta, izdvajaju nekolike epohe vazne za
razvoj grada. To su: ilirska, rimsko-vizantijska, srpsska, mletacko-turska i
austrijska vladavina. O svim navedenim epohama najvise svjedoce arheoloski
nalazi, spomenici stare arhitekture te pisani istorijski izvori.
LEGENDA
Prica o jednom gradu obicno se veze za neke autenticne legende o nastanku
pojedinih mjesta, istorijskih ili kulturnih spomenika, zaduzbina, ostrva ...
U blizini Tivta nalazi se nadaleko poznato turisticko ostrvo Sveti Marko,
ili ostrvo Stradioti kako se u proslosti zvalo. U davna vremena, ostrvo
Sveti Marko u Tivatskom zalivu, nosilo je i naziv ostrvo Sveti Gavrilo,
po istoimenoj crkvu, o kojoj nazalost nema sacuvanih pisanih dokumenata.
Ali ipak u narodu i dalje zive legenda koja se prepricava. Prica o ostrvu
, seze u 7. vijek, u vrijeme kada su grcki bogovi, ostrvo Sveti Gavrilo
( danas ostrvo Sveti Marko), darovali hrabrim grckim ratnicima
(zapovjednicima i vojskovodjama grcke flote), za isticanje u borbama
i bitkama. Kako legenda kaze, izmoreni i ranjeni grcki vojnici, u
svojim galijama, stigli su na ostrvo bajne ljepote, da se na njemu
odmore i zacijele junacke rane.
KULTURA
Kao urbano naselje, Tivat je poceo da se razvija i da poprima
konture mediteranskog grada tek krajem XIX vijeka. Zbog te
cinjenice njegov istorijski, a posebno kulturni razvitak ne
moze se posmatrati odvojeno od kulturnog razvitka Boke Kotorske u cjelini.
S obzirom da postoje nedovoljne informacije o akterima koji su
neposredno uticali na razvoj kulture u Tivtu, ne moze se sa
tacnoscu govoriti ni o tome koje su sve licnosti dominirale
epohama koje se smatraju veoma bitnima za razvoj Tivta u cjelini.
Veoma je mali broj arhivskih dokumenata i svjedocanstava o
licnostima koje su bile zasluzne za kulturni razvitak, u
najranijem periodu razvoja Tivta, 167.-8. godine p.n.e. za
kulturu, vise za istoriju Tivta znacajna licnost bila je
kraljica Teuta. Teuta je bila ilirska kraljica, cija je vladavina ostala
upamcena po upravljanju nad drevnim bokokotorskim gradom Risnom.
Iako podrobnijih pisanim tragova nema, ono zbog cega se Teutin znacaj,
danas pripisuje i Tivtu su brojni ljetnjokovci joje je ona nekada
gradila na sirem podrucju grada Tivta.
PRIRODA
Tivat je smjesten u centralnom dijelu Boke Kotorske.
Sa sjevera je zasticen planinom Lovcen (1749 m)
i lovcenskim ogrankom Vrmcem (710 m) . Tivatski zaliv je kroz tjesnac
Verige povezan sa Risanskim i Kotorskim zalivom. Tivat, cija uklupna
povrsina obuhvata 49 km² smatra se, najrasprostranjenijim naseljem u Boki Kotorskoj.
Tivat odlikuje tipicno mediteranska klima, sa blagim, kisovitim zimama
i vedrim i toplim ljetima. Srednja godisnja temperatura vazduha je 15
stepeni Celzijusovih. U Tivtu u prosjeku ima 115 dana u godini sa
temperaturom vecom od 30o C. Tivat se smatra i najsuncajnijim gradom
Boke Kotorske, prosjecno sa 240 suncanih dana u godini. Ljetnja
temperatura, u prosjeku, iznosi 27o C. Sezona kupanja traje 180 dana.
More kod Tivat je tamno plave boje. Salinitet mora je 28 %. Visina
talasa je 0,5 m, dok su talasi iznad 2 m veoma rijetki.
TURIZAM
* Plaze
S obzirom da je Tivat najsuncaniji grad Boke Kotorske, uspio je da
razvije idealne uslove za razvoj turizma. Kako Tivat lezi u sredisnjem
dijelu Bokokotorskog zaliva svojom blagom mediteranskom klimom,
toplom zimom i cistim morem, oduvjek je privlacio turiste iz
citavog svijeta. Na turisticki i privredni razvoj Tivta,
u velikoj mjeri, utice blizina medjunarodnog aerodroma, koji
je od centra grada udaljen oko 2 km.
Tivat odlikuje tipicno mediteranska klima, sa blagim ali kisovitim zimama i
vedrim i toplim ljetima. Srednja godisnja temperatura vazduha je 15 stepeni
Celzijusovih. U Tivtu u prosjeku ima 115 dana u godini sa temperaturom vecom od 30o
C. S obzirom da prosjecno ima 240 suncanih dana u godini, tivatski zaliv se smatra
najsuncanijim dijelom Boke Kotrske. Ljetnja temperatura, u prosjeku,
iznosi 27 o C. Sezona kupanja traje 180 dana.
More kod Tivta je tamno plave boje. Salinitet mora je 28 %. Visina
talasa je 0,5 m, dok su talasi iznad 2 m veoma rijetki.
Danasnji Tivat turisti uveliko osvajaju jer se na njegovim prelijepim
plazama mogu ugodno odmarati, suncati, ili kupati. Takodje, mirno i toplo
tivatsko more podogno je za plivanje i sportove na vodi kao
sto su: skijanje, jedrenje, voznja kajaka.
* Hoteli
Vecina crnogorskih turistickih centara, Evropi i svijetu poznata je po prirodnih
ljepotama, karakteristicnoj klimi, geografskim odlikama, ali se zbog sve vecih prohtjeva
turista, poslednjih godina dosta cini i po pitanju osavremenjavanja hotelskih kapaciteta i
turisticke ponude u cjelini. U vecini gradova na Crnogorskom primorju poslednjih godina
izgradjen je ili renoviran veliki dio hotela. Pored Budve ili Herceg Novog, koje turisti
najcesce biraju za odmor, poslednjih godina ne zaostaje ni Tivat.
Danas Tivat turistima nudi devet savremenih i lijepo opremljenih hotelskih objekata, koji su
ocjenama komisije za standardizaciju i kategorizaciju uglavnom vrednovani sa 2 ili 3
zvjezdice. Tivatski hoteli, pocev od najluksuznijeg „Rojala“ koji posjeduje 4 zvjezdice
su i : „Aurora“, „Palma“, „Pine“ i „Vizantija“ koji imaju 3 zvjezdice. Hoteli „Kamelija“,
„Mimoza“i „Plavi horizonti“ posjeduju dvije zvjezdice, a pansion „Lovcen Lepetani“ jedini
je tivatski objekat sa samo 1 zvjezdicom.
* Hrana i pice
Tivat je uz Kotor, drugi grad koji bezrezervno njeguje mediteransku, primorsku,
a ponajvise originalnu bokesku kuhinju. U mnogobrojnim tivatskim hotelima, restoranima,
konobama, ili privatnim kucama, gdje cete boraviti kao gost ili tek slucajni posjetilac,
ne samo da ce Vas nastojati uvjeriti, vec ce Vas odmah ponuditi ukusnom hranom i
raznovrsnijim bokeskim delicijama. U cast prvog susreta, kada kao gost u Tivtu boravite
prvi put, ponudice Vam da probate domacu lozu, neki slatki liker, frustule (slatki hrskavi kolac),
nezaobilazne masline ili maslinovo ulje, sve u zavisnosti od prigode i vremena dana.
Za glavno jelo posebno tokom ljetnjih mjeseci pripremice Vam ribu na zaru, svjeze
ulovljenu u tivatskom zalivu. Nemojte dugo razmisljati da li da probate nesto sasvim novo,
vec prihvatite sve ono sto Vam domacini ponude i predstave kao tradicionalnu crnogorsku ili
mediteransku kuhinju. Necete pogrijesiti ni ako odaberete rizoto sa morskim plodovima,
(pravi se od obarene rize, muslji, drugih sitnih morskih plodova, uz obavezno maslinovo ulje...)
jer to jelo toliko privlaci sarenilom boja i prijatnim mirisom da se njegov
ukus pretvara u pravu harmoniju ljetnjeg uzitka.
* Shopping
U Tivtu ima veliki broj prodajnih mjesta, gdje se mozete moderno i lijepo
odjenuti ili kupiti obucu poznatih evropskih i svjetskih modnih kreatora. Najveci
broj prodajnih objekata nalazi se u centru Tivta. Prodavnice obuce, odjece,
bizutrije i drugog nakita, nalaze se uglavnom jedna pored druge, u nizu sa
jedne ili druge strane ulica u centru Tivta. U istom redu nalaze se moderno
opremljeni butici koji nude najnovije modele i odjecu renomiranih kreatora i
dizajnera. Osim zenske garderobe, u tivatskim buticima prodaje se i kvalitetna
muska, te moderna i ugodna odjeca i obuca za djecu i mlade. Vlasnici tivatskih
butika se ne nadmecu u visini i razlici u cijenama, tako da su u vecini
tivatskih prodavnica cijene gotovo ujednacene.
Osim, moderne i kvalitetne garderode, tivatski butici nude i veliki izbor tasni,
galanterije, koze, opreme za plazu, i bogat izbor najnovijih modela kupacih kostima.
* Rekreacija
Kako Tivat obiluje zelenim povrsinama, to ga jos vise preporucuje idealnim
mjestom za odmor i boravak turista. Od kraja XIX vijeka kada se poceo formirati
kao grad, pa do danasnjeg vremena, Tivat se razvio u lijep, planski izgradjen gradic
sa interesantnom obalom i dosta zelenila. Posebno traba istaci da u Tivtu od davnina
postoji kultura ozelenjavanja i gajenja vrtova, tako da je skoro svaki dio grada Tivta veoma prijatan za boravak i setnju.
Ako ste zaljubljenik u otvorena prostranstva, pa Vam pjesacenje ili planinarenje
predstavljaju hobi, sigurni smo da cete sa uzitkom posjetiti tivatska sela,
koja kao i njiihovi veseli zitelji jos uvijek zive. Ubijedjeni smo da ce Vas,
posebno ocarati susret sa tipicnim primorskim selom i nacinom zivota njegovih
stanovnika. U selima oko Tivta, izuzimajuci manji broj vikendasa, nastanjeni su
uglavnom starosjedioci. Tivatski domacini u selima kao sto su : Gornja Lastva,
Krasici, Radovici, Bigovo... docekace Vas na tradicionalno srdacan nacin, bez
obzira na to govore li ili ne Vas jezik. Bilo da ste prvi put njihov gost, putnik
namjernik ili tek neko ko je do tivatskih sela stigao iz ciste radoznalosti, domacini
ce Vas pozvati u kucu, i castiti domacom rakijom, vinom i tradicionalnom crnogorskom hranom.
* Zabava
Kao i ostali primorski gradovi u Crnoj Gori, i Tivat nudi razlicite vrste
zabave, posebno u ljetnjem periodu. Tokom dana najbolje je da se posvetite plivanju,
kupanju, uzivanju u suncu na brojnim tivatskim plazama. S obzirom da u Tivtu postoje
jedrilicarski i veslacki klubovi, ukoliko se zelite posvetiti toj vrsti sporta ili ste
dugogodisnji uspjesan sportista, onda ce jedrenje na dasci ili vesanje u kanuu adekvatno
udopuniti Vas cjelodnevni boravak na plazi.
Za avanturiste i ljude zeljne izazova postoji jos nekoliko mogucnosti da iz zabave ili
hobija, lijepo provedu dane na moru. Takve mogucnosti pruzaju ronjenje, sportski ili
podvodni ribolov pa i istrazivanje spilja oko tivatskih ostrva. Za tako planirani dan
dovoljno je da nabavite potrebnu opremu, barku ili taksi brod koji ce vas odvesti do
zeljene destinacije, i naravno da se pripremite na svakojake izazove, sto je u krajnjem
i ideja koja Vas pokrece.
Dan na moru mozete provesti i osvjezavajuci se ljetnjim koktelima, odmarajuci
u debeloj hladovini, pod palmama u tivatskim kafeima i restoranima, u drustvu dragih osoba.
Ipak, najbolje zabave u mediterasnkim gradovima desavaju se uvece. Kao i u drugim
primorskim gradovima i u Tivtu tokom ljetnjih mjeseci mozete uzivati u brojnim
ribarskim festama, koje se organizuju kako u gradu tako i u okolinim mjestima.
* Ture
U kojem god primorskom gradu da boravite, tokom vrelih ljetnjih dana
najbolja preporuka je kupanje i suncanje na plazama ili u bazenima. Iako se
medju sve zahtjevnijim turistima, takav vid rekreacije ne moze vise svrstavati
u posebnu vrstu odmora, to je jos uvijek najljepsi i natipicniji nacin da ugodno
ljetujete. Medjutim, odmor koji podrazumjeva boravak na plazi, kupanje i suncanje,
ne moze uvijek biti u potpunosti ispunjen, pa vrijeme koje planirate da provedete
na moru mogli bi rasporediti tako da Vam se svaki dan odmora ucini ljepsim,
interesantnijim i drugacijim od prethodnog.
U Tivtu je veoma veliki broj mjesta koje treba posjetiti. Osim svakodnevnih
obilazaka gradskih, prigradskih ili ostrvskih plaza, kojih u Tivtu ima 17, veoma
lako i brzo iz Tivta mozete krenuti ka nekoj drugoj destinaciji ili se uputiti u
neki drugi primorski grad. Ukoliko imate zelju da posjetite cuveni Bokokotorski
zaliv, ili krstarite tim dijelom crnogorske obale, to mozete uciniti veoma brzo,
jednostavno i lako...
* Manifestacije / Events
U odnosu na druge primorske gradove Tivat je mnogo manje
prepoznatljiv kao mjesto u kojem se organizuju spektakli i svecanosti.
Ipak, i u Tivtu se poslednjih godina znacajno radi na osmisljavanju
uglavnom ljetnjih, kulturno – zabavnih manifestacija...
* Crkve, Manastiri
U Tivtu ima veci broj spomenika, velike istorijske i kulturne vrijednosti.
Rijec je uglavnom o katolickim i pravoslavnim hramova,
od kojih se najvise izdvajaju crkve i manastiri.
Takodje u Tivtu, tacnije u tivatskom polju, smjesetno je veoma
znacajno arheolosko nalaziste, reprezentativni lokalitet poznatiji
pod nazivom Mala gruda. Pronadjeni eksponati i mnogi vrijedni predmeti,
medju kojima su: zlatni bodez, srebrna sjekira, zlatni privjesci za vladarsku
dijedemu i dr., datiraju uglavnom iz ranog bronzanog doba, u vrijeme 1900 – 1800. godine p.n.e...
Tivat je prema misljenjima istoricara najmladji
grad u Boki Kotorskoj, pa i na Crnogorskom primorju.
O nazivu grada postoje tri razlicita misljenjima. Jedno
upucuje na to da naziv Tivat potice od imena ilirske kraljice Teute,
koja je osim toga sto je njena prestonica bio Risan, imala i
nekoliko ljetnjikovaca u neposrednoj blizini danasnjeg Tivta. Drugo
objasnjenje upucuje na imena hriscanskih svetaca koja nalikuju
imenu Tivat, npr: sanctus Theudorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus
ili srednjevjekovni nazivi koji poticu iz XII v. - Theudo, Teodo.
Medjutim, veoma cesto se srijece i trece misljenje, koje direktno
pojasnjava, da naziv Tivat potice od keltske rijeci „teuto“ sto znaci grad.
Istorijski poznate cinjenice ukazuju da se na tlu Boke Kotorske,
pa samim tim i u istoriji Tivta, izdvajaju nekolike epohe vazne za
razvoj grada. To su: ilirska, rimsko-vizantijska, srpsska, mletacko-turska i
austrijska vladavina. O svim navedenim epohama najvise svjedoce arheoloski
nalazi, spomenici stare arhitekture te pisani istorijski izvori.
LEGENDA
Prica o jednom gradu obicno se veze za neke autenticne legende o nastanku
pojedinih mjesta, istorijskih ili kulturnih spomenika, zaduzbina, ostrva ...
U blizini Tivta nalazi se nadaleko poznato turisticko ostrvo Sveti Marko,
ili ostrvo Stradioti kako se u proslosti zvalo. U davna vremena, ostrvo
Sveti Marko u Tivatskom zalivu, nosilo je i naziv ostrvo Sveti Gavrilo,
po istoimenoj crkvu, o kojoj nazalost nema sacuvanih pisanih dokumenata.
Ali ipak u narodu i dalje zive legenda koja se prepricava. Prica o ostrvu
, seze u 7. vijek, u vrijeme kada su grcki bogovi, ostrvo Sveti Gavrilo
( danas ostrvo Sveti Marko), darovali hrabrim grckim ratnicima
(zapovjednicima i vojskovodjama grcke flote), za isticanje u borbama
i bitkama. Kako legenda kaze, izmoreni i ranjeni grcki vojnici, u
svojim galijama, stigli su na ostrvo bajne ljepote, da se na njemu
odmore i zacijele junacke rane.
KULTURA
Kao urbano naselje, Tivat je poceo da se razvija i da poprima
konture mediteranskog grada tek krajem XIX vijeka. Zbog te
cinjenice njegov istorijski, a posebno kulturni razvitak ne
moze se posmatrati odvojeno od kulturnog razvitka Boke Kotorske u cjelini.
S obzirom da postoje nedovoljne informacije o akterima koji su
neposredno uticali na razvoj kulture u Tivtu, ne moze se sa
tacnoscu govoriti ni o tome koje su sve licnosti dominirale
epohama koje se smatraju veoma bitnima za razvoj Tivta u cjelini.
Veoma je mali broj arhivskih dokumenata i svjedocanstava o
licnostima koje su bile zasluzne za kulturni razvitak, u
najranijem periodu razvoja Tivta, 167.-8. godine p.n.e. za
kulturu, vise za istoriju Tivta znacajna licnost bila je
kraljica Teuta. Teuta je bila ilirska kraljica, cija je vladavina ostala
upamcena po upravljanju nad drevnim bokokotorskim gradom Risnom.
Iako podrobnijih pisanim tragova nema, ono zbog cega se Teutin znacaj,
danas pripisuje i Tivtu su brojni ljetnjokovci joje je ona nekada
gradila na sirem podrucju grada Tivta.
PRIRODA
Tivat je smjesten u centralnom dijelu Boke Kotorske.
Sa sjevera je zasticen planinom Lovcen (1749 m)
i lovcenskim ogrankom Vrmcem (710 m) . Tivatski zaliv je kroz tjesnac
Verige povezan sa Risanskim i Kotorskim zalivom. Tivat, cija uklupna
povrsina obuhvata 49 km² smatra se, najrasprostranjenijim naseljem u Boki Kotorskoj.
Tivat odlikuje tipicno mediteranska klima, sa blagim, kisovitim zimama
i vedrim i toplim ljetima. Srednja godisnja temperatura vazduha je 15
stepeni Celzijusovih. U Tivtu u prosjeku ima 115 dana u godini sa
temperaturom vecom od 30o C. Tivat se smatra i najsuncajnijim gradom
Boke Kotorske, prosjecno sa 240 suncanih dana u godini. Ljetnja
temperatura, u prosjeku, iznosi 27o C. Sezona kupanja traje 180 dana.
More kod Tivat je tamno plave boje. Salinitet mora je 28 %. Visina
talasa je 0,5 m, dok su talasi iznad 2 m veoma rijetki.
TURIZAM
* Plaze
S obzirom da je Tivat najsuncaniji grad Boke Kotorske, uspio je da
razvije idealne uslove za razvoj turizma. Kako Tivat lezi u sredisnjem
dijelu Bokokotorskog zaliva svojom blagom mediteranskom klimom,
toplom zimom i cistim morem, oduvjek je privlacio turiste iz
citavog svijeta. Na turisticki i privredni razvoj Tivta,
u velikoj mjeri, utice blizina medjunarodnog aerodroma, koji
je od centra grada udaljen oko 2 km.
Tivat odlikuje tipicno mediteranska klima, sa blagim ali kisovitim zimama i
vedrim i toplim ljetima. Srednja godisnja temperatura vazduha je 15 stepeni
Celzijusovih. U Tivtu u prosjeku ima 115 dana u godini sa temperaturom vecom od 30o
C. S obzirom da prosjecno ima 240 suncanih dana u godini, tivatski zaliv se smatra
najsuncanijim dijelom Boke Kotrske. Ljetnja temperatura, u prosjeku,
iznosi 27 o C. Sezona kupanja traje 180 dana.
More kod Tivta je tamno plave boje. Salinitet mora je 28 %. Visina
talasa je 0,5 m, dok su talasi iznad 2 m veoma rijetki.
Danasnji Tivat turisti uveliko osvajaju jer se na njegovim prelijepim
plazama mogu ugodno odmarati, suncati, ili kupati. Takodje, mirno i toplo
tivatsko more podogno je za plivanje i sportove na vodi kao
sto su: skijanje, jedrenje, voznja kajaka.
* Hoteli
Vecina crnogorskih turistickih centara, Evropi i svijetu poznata je po prirodnih
ljepotama, karakteristicnoj klimi, geografskim odlikama, ali se zbog sve vecih prohtjeva
turista, poslednjih godina dosta cini i po pitanju osavremenjavanja hotelskih kapaciteta i
turisticke ponude u cjelini. U vecini gradova na Crnogorskom primorju poslednjih godina
izgradjen je ili renoviran veliki dio hotela. Pored Budve ili Herceg Novog, koje turisti
najcesce biraju za odmor, poslednjih godina ne zaostaje ni Tivat.
Danas Tivat turistima nudi devet savremenih i lijepo opremljenih hotelskih objekata, koji su
ocjenama komisije za standardizaciju i kategorizaciju uglavnom vrednovani sa 2 ili 3
zvjezdice. Tivatski hoteli, pocev od najluksuznijeg „Rojala“ koji posjeduje 4 zvjezdice
su i : „Aurora“, „Palma“, „Pine“ i „Vizantija“ koji imaju 3 zvjezdice. Hoteli „Kamelija“,
„Mimoza“i „Plavi horizonti“ posjeduju dvije zvjezdice, a pansion „Lovcen Lepetani“ jedini
je tivatski objekat sa samo 1 zvjezdicom.
* Hrana i pice
Tivat je uz Kotor, drugi grad koji bezrezervno njeguje mediteransku, primorsku,
a ponajvise originalnu bokesku kuhinju. U mnogobrojnim tivatskim hotelima, restoranima,
konobama, ili privatnim kucama, gdje cete boraviti kao gost ili tek slucajni posjetilac,
ne samo da ce Vas nastojati uvjeriti, vec ce Vas odmah ponuditi ukusnom hranom i
raznovrsnijim bokeskim delicijama. U cast prvog susreta, kada kao gost u Tivtu boravite
prvi put, ponudice Vam da probate domacu lozu, neki slatki liker, frustule (slatki hrskavi kolac),
nezaobilazne masline ili maslinovo ulje, sve u zavisnosti od prigode i vremena dana.
Za glavno jelo posebno tokom ljetnjih mjeseci pripremice Vam ribu na zaru, svjeze
ulovljenu u tivatskom zalivu. Nemojte dugo razmisljati da li da probate nesto sasvim novo,
vec prihvatite sve ono sto Vam domacini ponude i predstave kao tradicionalnu crnogorsku ili
mediteransku kuhinju. Necete pogrijesiti ni ako odaberete rizoto sa morskim plodovima,
(pravi se od obarene rize, muslji, drugih sitnih morskih plodova, uz obavezno maslinovo ulje...)
jer to jelo toliko privlaci sarenilom boja i prijatnim mirisom da se njegov
ukus pretvara u pravu harmoniju ljetnjeg uzitka.
* Shopping
U Tivtu ima veliki broj prodajnih mjesta, gdje se mozete moderno i lijepo
odjenuti ili kupiti obucu poznatih evropskih i svjetskih modnih kreatora. Najveci
broj prodajnih objekata nalazi se u centru Tivta. Prodavnice obuce, odjece,
bizutrije i drugog nakita, nalaze se uglavnom jedna pored druge, u nizu sa
jedne ili druge strane ulica u centru Tivta. U istom redu nalaze se moderno
opremljeni butici koji nude najnovije modele i odjecu renomiranih kreatora i
dizajnera. Osim zenske garderobe, u tivatskim buticima prodaje se i kvalitetna
muska, te moderna i ugodna odjeca i obuca za djecu i mlade. Vlasnici tivatskih
butika se ne nadmecu u visini i razlici u cijenama, tako da su u vecini
tivatskih prodavnica cijene gotovo ujednacene.
Osim, moderne i kvalitetne garderode, tivatski butici nude i veliki izbor tasni,
galanterije, koze, opreme za plazu, i bogat izbor najnovijih modela kupacih kostima.
* Rekreacija
Kako Tivat obiluje zelenim povrsinama, to ga jos vise preporucuje idealnim
mjestom za odmor i boravak turista. Od kraja XIX vijeka kada se poceo formirati
kao grad, pa do danasnjeg vremena, Tivat se razvio u lijep, planski izgradjen gradic
sa interesantnom obalom i dosta zelenila. Posebno traba istaci da u Tivtu od davnina
postoji kultura ozelenjavanja i gajenja vrtova, tako da je skoro svaki dio grada Tivta veoma prijatan za boravak i setnju.
Ako ste zaljubljenik u otvorena prostranstva, pa Vam pjesacenje ili planinarenje
predstavljaju hobi, sigurni smo da cete sa uzitkom posjetiti tivatska sela,
koja kao i njiihovi veseli zitelji jos uvijek zive. Ubijedjeni smo da ce Vas,
posebno ocarati susret sa tipicnim primorskim selom i nacinom zivota njegovih
stanovnika. U selima oko Tivta, izuzimajuci manji broj vikendasa, nastanjeni su
uglavnom starosjedioci. Tivatski domacini u selima kao sto su : Gornja Lastva,
Krasici, Radovici, Bigovo... docekace Vas na tradicionalno srdacan nacin, bez
obzira na to govore li ili ne Vas jezik. Bilo da ste prvi put njihov gost, putnik
namjernik ili tek neko ko je do tivatskih sela stigao iz ciste radoznalosti, domacini
ce Vas pozvati u kucu, i castiti domacom rakijom, vinom i tradicionalnom crnogorskom hranom.
* Zabava
Kao i ostali primorski gradovi u Crnoj Gori, i Tivat nudi razlicite vrste
zabave, posebno u ljetnjem periodu. Tokom dana najbolje je da se posvetite plivanju,
kupanju, uzivanju u suncu na brojnim tivatskim plazama. S obzirom da u Tivtu postoje
jedrilicarski i veslacki klubovi, ukoliko se zelite posvetiti toj vrsti sporta ili ste
dugogodisnji uspjesan sportista, onda ce jedrenje na dasci ili vesanje u kanuu adekvatno
udopuniti Vas cjelodnevni boravak na plazi.
Za avanturiste i ljude zeljne izazova postoji jos nekoliko mogucnosti da iz zabave ili
hobija, lijepo provedu dane na moru. Takve mogucnosti pruzaju ronjenje, sportski ili
podvodni ribolov pa i istrazivanje spilja oko tivatskih ostrva. Za tako planirani dan
dovoljno je da nabavite potrebnu opremu, barku ili taksi brod koji ce vas odvesti do
zeljene destinacije, i naravno da se pripremite na svakojake izazove, sto je u krajnjem
i ideja koja Vas pokrece.
Dan na moru mozete provesti i osvjezavajuci se ljetnjim koktelima, odmarajuci
u debeloj hladovini, pod palmama u tivatskim kafeima i restoranima, u drustvu dragih osoba.
Ipak, najbolje zabave u mediterasnkim gradovima desavaju se uvece. Kao i u drugim
primorskim gradovima i u Tivtu tokom ljetnjih mjeseci mozete uzivati u brojnim
ribarskim festama, koje se organizuju kako u gradu tako i u okolinim mjestima.
* Ture
U kojem god primorskom gradu da boravite, tokom vrelih ljetnjih dana
najbolja preporuka je kupanje i suncanje na plazama ili u bazenima. Iako se
medju sve zahtjevnijim turistima, takav vid rekreacije ne moze vise svrstavati
u posebnu vrstu odmora, to je jos uvijek najljepsi i natipicniji nacin da ugodno
ljetujete. Medjutim, odmor koji podrazumjeva boravak na plazi, kupanje i suncanje,
ne moze uvijek biti u potpunosti ispunjen, pa vrijeme koje planirate da provedete
na moru mogli bi rasporediti tako da Vam se svaki dan odmora ucini ljepsim,
interesantnijim i drugacijim od prethodnog.
U Tivtu je veoma veliki broj mjesta koje treba posjetiti. Osim svakodnevnih
obilazaka gradskih, prigradskih ili ostrvskih plaza, kojih u Tivtu ima 17, veoma
lako i brzo iz Tivta mozete krenuti ka nekoj drugoj destinaciji ili se uputiti u
neki drugi primorski grad. Ukoliko imate zelju da posjetite cuveni Bokokotorski
zaliv, ili krstarite tim dijelom crnogorske obale, to mozete uciniti veoma brzo,
jednostavno i lako...
* Manifestacije / Events
U odnosu na druge primorske gradove Tivat je mnogo manje
prepoznatljiv kao mjesto u kojem se organizuju spektakli i svecanosti.
Ipak, i u Tivtu se poslednjih godina znacajno radi na osmisljavanju
uglavnom ljetnjih, kulturno – zabavnih manifestacija...
* Crkve, Manastiri
U Tivtu ima veci broj spomenika, velike istorijske i kulturne vrijednosti.
Rijec je uglavnom o katolickim i pravoslavnim hramova,
od kojih se najvise izdvajaju crkve i manastiri.
Takodje u Tivtu, tacnije u tivatskom polju, smjesetno je veoma
znacajno arheolosko nalaziste, reprezentativni lokalitet poznatiji
pod nazivom Mala gruda. Pronadjeni eksponati i mnogi vrijedni predmeti,
medju kojima su: zlatni bodez, srebrna sjekira, zlatni privjesci za vladarsku
dijedemu i dr., datiraju uglavnom iz ranog bronzanog doba, u vrijeme 1900 – 1800. godine p.n.e...
ZABLJAK
ISTORIJA
Podrucje Durmitora, planinska teritorija bogata
istorijom i prirodom koja oduzima dah, pruza se
izmedju dvije, mozda i najljepse crnogorske rijeke, Tare i Pive, sa
jedne strane, pa sve do zapadnih ogranaka prostrane Sinjajevine do
Scepan polja, sa druge strane. Iako visoka i katkad nepristupacna ova
teritorija pamti burna desavanja i brojna plemena i narode koji su je
posjecivali. Prve naseobine stvarali su Iliri, tacnije njihovo pleme
Autariati. Potisnuti Keltima oni su ovaj prostor napustili vec u IV
vijeku p.n.e. Sa dolaskom Rimljana podrucje Durmitora postalo je dio
njihove teritorije sve do VII vijeka kada su ga naselila slovenska plemena.
Romansko stanovnistvo, koje su zatekli, nazvali su Vlasima. Vlah, kao
etnografski naziv kasnije je dobio znacenje osobe koja se bavi stocarstvom
bez obzira na nacionalnu pripadnost. Vec od ranih vremena, dakle, uzgajanje
stoke bilo je primarna djelatnost stanovnistva koja se u mnogome oslanjala na
povoljne geografske okolnosti, posebno veliki broj kvalitetnih pasnjaka.
Kada je u pitanu etimologija rijeci Durmitor postoji vise stavova. Za neke
latinska rijec dormire, sto znaci spavati, pravi je korijen ove rijeci, po
drugima keltsko drumitor sto znaci voda sa planine pravi je izvor.
KULTURA
Opstina Zabljak bogata je kulturno istorijskim spomenicima i lokalitetima
od najveceg arheoloskog znacaja. Kraj Ribljeg jezera i u barama Zugica
posebno su zanimljivi stecci stari gotovo osam vjekova. Iznad Lever Tare
uzdizu se ostaci Pirlitora, srednjevjekovnog grada iz XIV vijeka. Ovaj
grad bio je najznacajnija veza izmedju srednjevjekovnog Dubrovnika i
untrasnjosti Balkana. U blizini samog grada Zabljaka postoje ostaci
starih grobova sa steccima (Stecak). Pivski manastir, gradjen od 1573.
do 1586. god. Od posebne je umjetnicke vrijednosti jer se u njemu cuvaju cetiri
rukopisna jevandjelja, a freske su od izuzetne umjetnicke vrijednosti.
U neposrednoj blizini opstine Zabljak nalazi se niz drugih kulturno istorijiskih
spomenika, poput rimskog kamenog mosta na Bukovici kod Savnika, Mljeticak – mjesto
gdje je ubijen Smail aga Cengic, kuca Novice Cerovica poznatog crnogorskog junaka i dr.
PRIRODA
Durmitor pripada visoko planinskom svodu sjeverne Crne Gore. Sa jedne
strane karstifikovana pivska povrs pruza se na visini od 1.500 do 1.600
metara nadmorske visine. Ivicne djelove duboko zasijecaju kanjoni Pive,
Susice i Komarnice cineci ovaj kraj pravim izazovom za sve avanturiste.
Po svojoj nepristupacnosti i nadrealnoj ljepoti istice se kanjon Nevidio.
Dubok oko 1.000 metara a svega sirok samo jedan metar. Ovaj dio karakterise
bogat i raznovrstan biljni pokrivac nekarakteristican za karstifikovana
podrucija. Nerijetko cete tokom ljeta ovdje zateci stada i cobane koji se nalaze
“na katunia”. Sami katuni su zanimljivi svojom arhitekturom – zid je od cistog
kamena, krovovi strmi, i prekriveni sindrom (drvenom daskom, drvene plocice), a
nerijetko i od plocastih krecnjackih kamenova. Jezerska povrs koja se pruza na
istocnoj strani Durmitora bogata je kako joj i samo ime govori lednickim jezerima.
Ovaj kraj nesto je pitomiji, bogatiji vodom i vegetacijom pa su i naseobine cesce.
Jedna od njih, najvisi gradic na Balkanu – Zabljak, brzo se razvio i iskoristio prirodnu
ljepotu da privuce kako domace tako i strane turiste.
TURIZAM
* Zabljak / Durmitor i Turizam
Kada je u pitanju dolazak, avionom preporucujemo Podgoricu kao najblizi
aerodrom, na 170 kilometara od Zabljaka. Postoji vise dnevnih letova od Beograda
do Podgorice, a postoje i stalni letovi iz Frakfurta, Beca, Rima, Ljubljane,Pariza,
Ciriha i Moskve. Od Podgorice prema Zabljaku mozete se uputiti autobusom, posebno
ako ne poznajete crnogorske puteve. Polasci su cesti sa podgoricke autobuske stanice
i traju oko 2:30 do 3 sata. Takodje mozete se uputiti i sopstvenm kolima,
ili rent-a-car-om tako to cete iz Podgorice preko Kolasina doci do Mojkovca,
a onda se sa magistralnog puta koji vodi prema Srbiji skrece prema Zabljaku.
Takodje iz Podgorice mozete i krenuti preko Niksica i Savnika i za par sati
naci se na Zabljaku. U svakom slucaju u koliko se odlucite za varijantu rent-a-car-a ili
sopstvenog vozila preporucjemo vam da se dobro informisete o stanju na putevima
i meteoroloskim prilikama jer ce osobama koje su manje upoznate sa planinskim
putevima i crnogorskim reljefom moze predstavljat problem da se snadju i nose
sa nesto zahtjevnijim prilikama.
* Rekreacija
Ovaj kraj je pravi raj za sve ljubitelje sporta, posebno u nekoj
ekstremnoj varijanti. Na Durmitoru cete sresti ljubitelje planinarenja,
paraglajdinga, mauntin bajka i td. Durmitor svojim reljefom i nestvarnim
okruzenjem posjeduje vrhunske uslove za bavljanje ovim sportskim disciplinama.
Za manje odvazne tu su obiljezene planinske staze i camci na jezerima.
Za svaku preporuku je i zicara koja ce vam dozvoliti da u jednom virtuelnom
letu upoznate i okom uhvatite sve vrhove Durmitora.
Planinarska tradicija na Durmitoru postoji vise od jednog vijeka.U
ovom kraju sa ekstremnim klimatskim uslovima i sjajnim prirodnim potencijalima
planinarenje se namece kao prva u nizu aktivnosti kojima se Durmitor nudi svojim
gostima. Bilo da vas interesuje alpinizam, orjentaciono trcanje, sportsko penjanje,
free climbing, ili pak samo pjesacki izleti Durmitor ce vam pruziti potpuno uzivanje
u svakoj od ovih disciplina. Ukoliko vas interesuje laganija varijanta, setnja
proplancima, nedaleko od samog Zabljaka, setnja pored jezera ili po posumljenim
brezuljcima bice vas pravi izbor. Ukoliko ste vise avanturistickog duha visednevne
i ekstremnije varijante upoznavanja ovog planinskog masiva takodje vam se nude
izvrsna prilika u ovom dijelu Evrope.
* Planinarske Ture
Tokom proteklih decenija ljubitelji prirode i planinarenja, kakvih je
mnogo na Zabljaku, oznacili su preko dvije hiljade kilometara staze koje vode
kroz najzivopisnije predjele u ovom dijelu Evrope. Zahvaljujuci njima danas
se preko masiva Durmitora moze preci i uzduz i poprijeko nekom od brojnih tura.
Upoznajmo neke od njih.
* Manifestacije
Postoji vise tradicionalnih manifestacija poput Dani Planinskog cvijeca
koja se odrzava sredinom jula svake godine i u sklopu koje postoji vise
desavanja koji ce biti interesantni svim posjetiocima durmitorskog kraja –
svakog 12 jula odrzavaju se vjencanja na Crnom jezeru, a tokom ljeta brojna
su i takmicenja sportskih ribolovaca na Tari, Crnom Jezeru i Vrazijem jezeru.
Zatim imamo konjicke trke u Njegovudji i Memorijal Danilo Jaukovic sa usponom na Bobotov kuk.
Zabljak je prilicno atraktivno mjesto kada su u pitanju sportska i
kulturna desavanja, tako se redovno organizuju i odrzavaju festivali i izlozbe
kojima se promovise sa jedne strane sport i zabava sa druge strane kulturno bogatsvo ovog kraja.
Podrucje Durmitora, planinska teritorija bogata
istorijom i prirodom koja oduzima dah, pruza se
izmedju dvije, mozda i najljepse crnogorske rijeke, Tare i Pive, sa
jedne strane, pa sve do zapadnih ogranaka prostrane Sinjajevine do
Scepan polja, sa druge strane. Iako visoka i katkad nepristupacna ova
teritorija pamti burna desavanja i brojna plemena i narode koji su je
posjecivali. Prve naseobine stvarali su Iliri, tacnije njihovo pleme
Autariati. Potisnuti Keltima oni su ovaj prostor napustili vec u IV
vijeku p.n.e. Sa dolaskom Rimljana podrucje Durmitora postalo je dio
njihove teritorije sve do VII vijeka kada su ga naselila slovenska plemena.
Romansko stanovnistvo, koje su zatekli, nazvali su Vlasima. Vlah, kao
etnografski naziv kasnije je dobio znacenje osobe koja se bavi stocarstvom
bez obzira na nacionalnu pripadnost. Vec od ranih vremena, dakle, uzgajanje
stoke bilo je primarna djelatnost stanovnistva koja se u mnogome oslanjala na
povoljne geografske okolnosti, posebno veliki broj kvalitetnih pasnjaka.
Kada je u pitanu etimologija rijeci Durmitor postoji vise stavova. Za neke
latinska rijec dormire, sto znaci spavati, pravi je korijen ove rijeci, po
drugima keltsko drumitor sto znaci voda sa planine pravi je izvor.
KULTURA
Opstina Zabljak bogata je kulturno istorijskim spomenicima i lokalitetima
od najveceg arheoloskog znacaja. Kraj Ribljeg jezera i u barama Zugica
posebno su zanimljivi stecci stari gotovo osam vjekova. Iznad Lever Tare
uzdizu se ostaci Pirlitora, srednjevjekovnog grada iz XIV vijeka. Ovaj
grad bio je najznacajnija veza izmedju srednjevjekovnog Dubrovnika i
untrasnjosti Balkana. U blizini samog grada Zabljaka postoje ostaci
starih grobova sa steccima (Stecak). Pivski manastir, gradjen od 1573.
do 1586. god. Od posebne je umjetnicke vrijednosti jer se u njemu cuvaju cetiri
rukopisna jevandjelja, a freske su od izuzetne umjetnicke vrijednosti.
U neposrednoj blizini opstine Zabljak nalazi se niz drugih kulturno istorijiskih
spomenika, poput rimskog kamenog mosta na Bukovici kod Savnika, Mljeticak – mjesto
gdje je ubijen Smail aga Cengic, kuca Novice Cerovica poznatog crnogorskog junaka i dr.
PRIRODA
Durmitor pripada visoko planinskom svodu sjeverne Crne Gore. Sa jedne
strane karstifikovana pivska povrs pruza se na visini od 1.500 do 1.600
metara nadmorske visine. Ivicne djelove duboko zasijecaju kanjoni Pive,
Susice i Komarnice cineci ovaj kraj pravim izazovom za sve avanturiste.
Po svojoj nepristupacnosti i nadrealnoj ljepoti istice se kanjon Nevidio.
Dubok oko 1.000 metara a svega sirok samo jedan metar. Ovaj dio karakterise
bogat i raznovrstan biljni pokrivac nekarakteristican za karstifikovana
podrucija. Nerijetko cete tokom ljeta ovdje zateci stada i cobane koji se nalaze
“na katunia”. Sami katuni su zanimljivi svojom arhitekturom – zid je od cistog
kamena, krovovi strmi, i prekriveni sindrom (drvenom daskom, drvene plocice), a
nerijetko i od plocastih krecnjackih kamenova. Jezerska povrs koja se pruza na
istocnoj strani Durmitora bogata je kako joj i samo ime govori lednickim jezerima.
Ovaj kraj nesto je pitomiji, bogatiji vodom i vegetacijom pa su i naseobine cesce.
Jedna od njih, najvisi gradic na Balkanu – Zabljak, brzo se razvio i iskoristio prirodnu
ljepotu da privuce kako domace tako i strane turiste.
TURIZAM
* Zabljak / Durmitor i Turizam
Kada je u pitanju dolazak, avionom preporucujemo Podgoricu kao najblizi
aerodrom, na 170 kilometara od Zabljaka. Postoji vise dnevnih letova od Beograda
do Podgorice, a postoje i stalni letovi iz Frakfurta, Beca, Rima, Ljubljane,Pariza,
Ciriha i Moskve. Od Podgorice prema Zabljaku mozete se uputiti autobusom, posebno
ako ne poznajete crnogorske puteve. Polasci su cesti sa podgoricke autobuske stanice
i traju oko 2:30 do 3 sata. Takodje mozete se uputiti i sopstvenm kolima,
ili rent-a-car-om tako to cete iz Podgorice preko Kolasina doci do Mojkovca,
a onda se sa magistralnog puta koji vodi prema Srbiji skrece prema Zabljaku.
Takodje iz Podgorice mozete i krenuti preko Niksica i Savnika i za par sati
naci se na Zabljaku. U svakom slucaju u koliko se odlucite za varijantu rent-a-car-a ili
sopstvenog vozila preporucjemo vam da se dobro informisete o stanju na putevima
i meteoroloskim prilikama jer ce osobama koje su manje upoznate sa planinskim
putevima i crnogorskim reljefom moze predstavljat problem da se snadju i nose
sa nesto zahtjevnijim prilikama.
* Rekreacija
Ovaj kraj je pravi raj za sve ljubitelje sporta, posebno u nekoj
ekstremnoj varijanti. Na Durmitoru cete sresti ljubitelje planinarenja,
paraglajdinga, mauntin bajka i td. Durmitor svojim reljefom i nestvarnim
okruzenjem posjeduje vrhunske uslove za bavljanje ovim sportskim disciplinama.
Za manje odvazne tu su obiljezene planinske staze i camci na jezerima.
Za svaku preporuku je i zicara koja ce vam dozvoliti da u jednom virtuelnom
letu upoznate i okom uhvatite sve vrhove Durmitora.
Planinarska tradicija na Durmitoru postoji vise od jednog vijeka.U
ovom kraju sa ekstremnim klimatskim uslovima i sjajnim prirodnim potencijalima
planinarenje se namece kao prva u nizu aktivnosti kojima se Durmitor nudi svojim
gostima. Bilo da vas interesuje alpinizam, orjentaciono trcanje, sportsko penjanje,
free climbing, ili pak samo pjesacki izleti Durmitor ce vam pruziti potpuno uzivanje
u svakoj od ovih disciplina. Ukoliko vas interesuje laganija varijanta, setnja
proplancima, nedaleko od samog Zabljaka, setnja pored jezera ili po posumljenim
brezuljcima bice vas pravi izbor. Ukoliko ste vise avanturistickog duha visednevne
i ekstremnije varijante upoznavanja ovog planinskog masiva takodje vam se nude
izvrsna prilika u ovom dijelu Evrope.
* Planinarske Ture
Tokom proteklih decenija ljubitelji prirode i planinarenja, kakvih je
mnogo na Zabljaku, oznacili su preko dvije hiljade kilometara staze koje vode
kroz najzivopisnije predjele u ovom dijelu Evrope. Zahvaljujuci njima danas
se preko masiva Durmitora moze preci i uzduz i poprijeko nekom od brojnih tura.
Upoznajmo neke od njih.
* Manifestacije
Postoji vise tradicionalnih manifestacija poput Dani Planinskog cvijeca
koja se odrzava sredinom jula svake godine i u sklopu koje postoji vise
desavanja koji ce biti interesantni svim posjetiocima durmitorskog kraja –
svakog 12 jula odrzavaju se vjencanja na Crnom jezeru, a tokom ljeta brojna
su i takmicenja sportskih ribolovaca na Tari, Crnom Jezeru i Vrazijem jezeru.
Zatim imamo konjicke trke u Njegovudji i Memorijal Danilo Jaukovic sa usponom na Bobotov kuk.
Zabljak je prilicno atraktivno mjesto kada su u pitanju sportska i
kulturna desavanja, tako se redovno organizuju i odrzavaju festivali i izlozbe
kojima se promovise sa jedne strane sport i zabava sa druge strane kulturno bogatsvo ovog kraja.